Katastrofalne poplave u Cvelferiji - tri godine poslije

Katastrofalne poplave u Cvelferiji - tri godine poslije

Prije tri godine, tijekom vikenda, 16. i 17. svibnja, Sava je probila nasip u Rajevu Selu i Račinovcima nakon čega je poplavljena županjska Posavina. Posljedice su bile katastrofalne, o čemu se danas govorilo u Drenovcima na okruglom stolu.

"Te kobne subote, 17. svibnja, život u Cvelferiji je stao. Pukao je nasip u Rajevom Selu i Račinovcima, a podivljala Sava potopila je sela na tromeđi Hrvatske, BiH i Srbije. Bila je to najveća prirodna katastrofa u novijoj hrvatskoj povijesti. Više od 8700 stanovnika evakuirano je iz svojih domova, više od 7300 zgrada bilo je izloženo djelovanju vode, evakuirano je više od 10.100 životinja i prikupljeno još više uginulih. Ukupne štete procijenjene su na gotovo 1,7 milijardi kuna, od čega samo na objektima 1,2 milijarde kuna. Dvije su osobe iz Rajeva Sela poginule, a tragedije su se nastavile i nakon povratka ljudi u poplavljena sela. Gunja je najviše stradala, svih 1700 kuća bilo je poplavljeno, a u nekima je voda dosezala i više od pet metara. Na temelju odluka o obnovi Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja i izdanih naloga za uvođenje u posao, na poplavljenom području ugovorena je obnova i gradnja ukupno 1090 zgrada od 1. do 4. kategorije oštećenja. Više od polovine nalazi ih se u Gunji – čak 684 objekta, 200 objekata je u Rajevom Selu, 150 u Račinovcima, u Strošincima i Đurićima ukupno 45, te u Posavskim Podgajcima 11 objekata. Ugovorena je i obnova 37 zgrada javne nabave. Uklonjeno je oko 480 oštećenih građevina i ruševina. Obnova Cvelferije bila je najveće gradilište u Europi.

Poplavljena sela podignuta su iz temelja, kuće su obnovljene, Gunja je izrasla iz vode i blata. Danas ima jednu od najljepših i najopremljenijih škola u Hrvatskoj, reprezentativni objekt zdravstvene ambulante, novi Društveni dom s knjižnicom, gradi se nogometni stadion... Ali Gunja i okolna sela sve su praznija. Ljudi odlaze, iseljavanje poprima sve veće razmjene. Nema gospodarskih aktivnosti, nema radnih mjesta ni perspektive za mlade ljude. To granično područje investitori obilaze u širokom luku. Najveći poslodavac ondje je Centar za socijalnu skrb. Gunja je i prije poplave bila nerazvijena i jedna od pet najsiromašnijih općina u Hrvatskoj, a poplave su je dodatno unazadile.

"Što nam vrijede obnovljene i lijepo uređene kuće ako nam ljudi odu? Ne živi se od zidova, ljudima treba posao, obiteljima izvor egzistencije. Nakon poplave ostali smo bez radnih mjesta, male tvrtke su nestale, a najveću tvrtku u selu, Malagić, vlasnik je ugasio. Novih radnih mjesta nema. Ljudi su prisiljeni napuštati svoje domove i kruh tražiti u drugim zemljama. Nije dobro, i ako država žurno ne reagira, bojim se da će biti i mnogo gore, tj. da nas prava katastrofa tek čeka. Jer teško je vjerovati da će se ljudi koji odu trbuhom za kruhom ikada vratiti u Gunju", zabrinut je načelnik Hrvoje Lucić.

Još lani, prilikom obilježavanja druge obljetnice poplava, za obnovu Cvelferije ministar graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kuščević ustvrdio je da je to bila jedna od najskupljih obnova u Hrvatskoj. A uoči treće obljetnice DORH je počeo češljati dokumentaciju i provoditi izvide. Postoje sumnje da su izvođači u obiteljske kuće ugrađivali manje kvalitetne materijale, a u troškovnicima prikazivale kvalitetnije i skuplje. A da su tvrtke kojima je resorno ministarstvo dodijelilo posao obnovu prepuštale drugim tvrtkama uz masnu proviziju. Država je uložila više od 600 milijuna kuna, a prema nalazu sudskog vještaka obnova je preplaćena.

/ tekst "Glas Slavonije", autorica Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ/
 

3. obljetnica poplave