Medijsko izvještavanje o osobama s invaliditetom

Medijsko izvještavanje o osobama s invaliditetom Medijsko izvještavanje o osobama s invaliditetom
Foto: HRT/Mirta Milas Foto: HRT/Mirta Milas
Foto: HRT/Mirta Milas Foto: HRT/Mirta Milas
Foto: HRT/Mirta Milas Foto: HRT/Mirta Milas

Foto: HRT/Mirta Milas

Pravobraniteljica Anka Slonjšak istaknula je kako je obrasce izvještavanja potrebno uskladiti sa zahtjevima UN-ove Konvencije o pravima osoba s invaliditetom. U pet slavonskih županija registrirano je gotovo 90 tisuća osoba s invaliditetom kojima se mogu omogućiti bolji uvjeti za život i rad.

"Prva godina rada Područnog ureda Osijek je iza nas i željeli smo ga obilježiti radionicom o podizanju svijesti o položaju osoba s invaliditetom u društvu i jačanju utjecaja na razne promjene u društvu", istaknula je pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak predstavljajući temu pod nazivom "Stereotipi i predrasude o osobama s invaliditetom u hrvatskim medijima".  Hrvatsko je društvo tradicionalno društvo i mnoge sredine, posebice ruralnije, imaju problem promišljanja da su osobe s invaliditetom one koje ne mogu i koje su isključene. Zapravo ih isključujemo mi kao društvo i sustav kao takav jer ne osigurava određene mobilne i pristupačne usluge za osobe s invaliditetom. Osiguravanjem takvih usluga osobe s invaliditetom imale bi mogućnost školovanja u svojim sredinama, zapošljavanja kod poslodavca koji će im omogućiti razumnu prilagodbu da bi danas-sutra imale svoj prihod i bile što neovisnije. Mislim da obitelji, sustav i mediji mogu učiniti puno i prikazati realu sliku o osobama s invaliditetom pokazujući da se sve može, ako pozitivno promičemo sliku o njima". Slonjšak ističe kako se ponekad koristi kriva terminologija kod izvještavanja o osobama s invaliditetom: "Vrlo se često u društvu spominju termini vezani uz osobe  s invaliditetom. Npr. ne bismo trebali govoriti da je osoba "prikovana" za invalidska kolica jer to nije točno. Invalidnoj su osobi kolica samo pomagalo s kojim se ona kreće i koje joj osigurava mobilnost, ona nije prikovana za njih. Isto tako mladež često koristi izraz retardiran kad žele opisati osobu koja se drukčije ponaša, no to vrijeđa osobe koje doista imaju intelektualno oštećenje. Često i neke javne osobe, odnosno političari i neke medijske ličnosti kažu da je netko autističan ili je osoba s posebnim potrebama, tako da zapravo svi mi trebamo poraditi na sebi i razmisliti o tome koji kontekst i termine u komunikaciji koristimo. Moramo razmišljati o tome jesmo li nekoga povrijedili korištenjem krivog izraza". Pravobraniteljica Slonjšak dodala je i kako se trebaju izbjegavati senzacionalistički napisi koji će možda privući veći broj čitatelja, gledatelja ili slušatelja, ali će naštetiti određenoj grupaciji osoba s invaliditetom. Dobro je da mediji budu u partnerstvu s civilnim društvom, jer postoji jako puno udruga na području Hrvatske čiji su članovi osobe s invaliditetom te one mogu uvelike doprinijeti boljem prikazivanju  određenih objava. "Važno je i da imamo što više emisija u koje ćemo uključiti osobe s invaliditetom prema njihovim kompetencijama i vještinama, a ne gledajući da to budu isključivo specijalizirane emisije".