Muzejski četvrtak posvećen Juliju Njikošu

Muzejski četvrtak posvećen Juliju Njikošu

U sklopu Muzejskog četvrtka 24. listopada obilježit će se vrijednost životnog djela Julija Njikoša, muzikologa, kompozitora i tamburaškog dirigenta. U Vijećnici Muzeja Slavonije o radu Njikoša govorit će povjesničarka Vera Erl. Početak je u 19 sati.

Prigodno, u Muzeju će biti izloženo nekoliko predmeta koji se čuvaju u muzejskim zbirkama, a ostavština su i svjedočanstvo o glazbenom putu osječkog muzikologa.
O vrijednosti dugogodišnjeg rada na sakupljanju i proučavaju narodnog blaga Slavonije i Baranje govore i brojna priznanja Osijeka, Đakova, Vinkovaca i Donjeg Miholjca. Od Grada Osijeka Njikoš je primio sva priznanja koje Grad uručuje zaslužnima: 1971. Nagrada Grada Osijeka; 1985. Pečat Grada Osijeka; 1999. Zlatni grb Grada Osijeka za životno djelo i 2003. Nagrada Osječko – baranjske županije za životno djelo ostvareno u području kulture. Njikoš je dobitnik „Porina“ za životno djelo 2009. godine, nagrade Franje Hanamana 2010. za promicanje i razvoj kulture i povijesne baštine Općine Drenovci, te posljednje nagrade 2010. Društva skladatelja imenom Njikoševa uzora Franjo Ksaver Kuhač.
Povjesničarka Erl napominje da Šokačka grana Osijek i ove godine obilježava, u suradnji sa STD Pajom Kolarić, godišnjicu smrti svog prvog počasnog člana Julija Njikoša i osnivača Prvog građanskog tamburaškog zbora u Osijeku 1847. Paje Kolarića s nazivom: 9. Dani Julija Njikoša i 143. godišnjica smrti Paje Kolarića.
Julije Njikoš, rođeni Osječanin (Osijek, 9.04.1924. – Zagreb, 27.10.2010.) muzikolog, kompozitor, dirigent, melograf, glazbeni kritičari komentator u Muzičkoj redakciji Radiotelevizije Zagreba, a od 1951. do 1968. urednik narodne muzike Radio Osijeka, jedan od osnivača STD Pajo Kolarić, osnivač i predsjednik Umjetničkog savjeta Festivala hrvatske tamburaške glazbe (FHTG), Hrvatskog tamburaškog saveza, glavni urednik časopisa Hrvatska tamburica i dr. Od sredine 20. stoljeća Julije Njikoš predvodnik je tambure i tamburaštva i to ne samo u Osijeku, nego u Hrvatskoj. Nastavljač je djela svojih prethodnika P. Kolarića i F. Kuhača, J. Andrića, koji za Njikoša navodi: „Kao dirigent Njikoš je jedan od najboljih tamburaških dirigeneta uopće.“ Umjetničku afirmaciju tamburaške glazbe J. Njikoš ostvaruje Festivalom hrvatske tamburaške glazbe (FHTG) 60-tih godina 20. stoljeća. Veliki dio svoga rada J. Njikoš posvetio je svom rodnom Osijeku, Slavoniji i Baranji. Upravo to su i njegova stalna izvorišta i inspiracija iz kojih crpi nepresušno narodno blago koje prikazuje u melodijama, kantatama, suitama, veselim predigrama koncertnih kola i drugo.
Julije Njikoš, muzikolog i melograf zapisao je oko četiri tisuće narodnih pjesama, kola i poskočica te priča iz narodnog života koje su slušane na valovima Radio Zagreba i Osijeka. Kao autor, voditelj razgovora i urednik Radio Zagreba ostvario je preko 700 emisija Iz rada amaterskih društava popularizirajući njihov rad prepoznajući ono izvorno baštinsko. Želja za očuvanjem baštine vodila ga je u mnoge domove širom Slavonije i Baranje, a sve zapisano i snimljeno objelodanio je u svojih više od 14 knjiga.
„Njikoševi zapisi postali su prva brana i otpor prodoru novokomponiranog šunda i došli kao naručeni svim ljubiteljima i štovateljima slavonske pučke glazbe „(Mihael Ferić). Od prve knjige Kad zapiva pusta Slavonija (1954.) do Glazbene literature za tamburaške orkestre i sa podnaslovom Glazbeni arhiv Hrvatskog tamburaškog saveza u Osijeku promovirane u suradnji sa Šokačkom granom Osijek 27.12.2007. do svoje posljednje knjige Povijest tambure i tamburaške glazbe u nakladi Šokačke grane i STD P.Kolarić i Hrvatskog tamburaškog saveza Osijek tiskana posthumno 2011. godine. Ovu knjigu nije dočekao. “Neosporno je da je Julije Njikoš najplodniji hrvatski tamburaški publicist svih vremena! Navodi Mihael Ferić, poznati muzikolog.