Na ocjenjivanje kakvoće kulena pristiglo 25 uzoraka

Na ocjenjivanje kakvoće kulena pristiglo 25 uzoraka Na ocjenjivanje kakvoće kulena pristiglo 25 uzoraka

Ocjenjivanje kakvoće kulena 21. je put u Osijeku organizirala Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Osijek. Kao i prošle godine, prijaviti su se mogli samo registrirani proizvođači te slavonske delicije, zbog čega je broj uzoraka nešto manji nego ranijih godina.

Prijavljeno je 25 uzoraka 19 proizvođača s područja cijele Slavonije, Baranje i Srijema. Usuđujem se reći da je to vrh vrhova odnosno najbolje što imamo na ovim prostorima kada je riječ o kulenu”, rekao je Igor Mikulić, viši stručni suradnik iz Odsjeka za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo u osječkoj Komori. Objasnio je kako su se mogli prijaviti isključivo proizvođači kulena upisani upisnike odobrenih ili registriranih objekata u poslovanju hranom životinjskog podrijetla.

Prije današnjeg organoleptičkog ocjenjivanja obavljena je fizikalno-kemijska analiza kulena u Centru za kvalitetu mesa Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku, a pregledani su i na trihinelozu metodom umjetne probave.

Na čelu peteročlanog Ocjenjivačkog suda i ove je godine profesor doktor Goran Kušec s Fakulteta Agrobiotehničkih znanosti u Osijeku. „Uvijek počinjemo s vanjskim izgledom, pregledavamo jedrinu, čvrstoću i izgled presjeka koji nosi najviše bodova. Provjeravamo i je li se potkrala kakva greška u recepturi ili u tehnologiji, a zatim kušamo okus i ocjenjujemo miris”, rekao je Kušec.

Od oko 300 subjekata koji se bave preradom mesa u cijeloj Hrvatskoj, sedamdesetak ih je s područja Slavonije i Baranje, a oko pedeset ih proizvodi kulen. Procjenjuje se da se godišnje kod nas proizvodi od 500 do tisuću tona kulena. Najveći dio završava na domaćem tržištu.

Osnovni ciljevi ocjenjivanja kulena jesu podizanje kvalitete kulena kroz edukacije proizvođača te povezivanje znanstvenih institucija i proizvođača, kao i promocija te naše delikatese, baš kao i njezinih proizvođača. Prošla godina za proizvođače kulena nije bila sjajna. Zbog koronavirusa nisu se održavale veće svečanosti i proslave, restorani su dijelom godine bili zatvoreni ili su radili ograničeno, turističkih posjeta bilo je znatno manje nego uobičajenih godina, a sve je to utjecalo na manju potrošnju kulena.