Najbolji kulen napravio je Vlatko Šovagović iz Ladimirevaca

Najbolji kulen napravio je Vlatko Šovagović iz Ladimirevaca Najbolji kulen napravio je Vlatko Šovagović iz Ladimirevaca

foto Radio Osijek

Pobjednik tradicionalne "Kulinijade" u Jagodnjaku ove je godine Vlatko Šovagović iz Ladimirevaca. Njegov je kulen bio najbolji među čak 130 uzoraka koji su stigli iz svih dijelova Slavonije i Baranje, a zbog velikog broja uzoraka žiri je imao iznimno težak zadatak.

Riječ je o najvećoj manifestaciji kulena u Hrvatskoj koja svake godine privlači sve veći broj posjetitelja i natjecatelja. Komisija je ocjenjivala boju, okus, miris, kakvoću i ostale kvalitete proizvoda, a dodijeljeno je ukupno 12 zlatnih plaketa, te po 50 srebrnih i brončanih. Ipak, najbolji među njima bio je onaj Vlatka Šovagovića, a iako nije htio otkriti tajnu svog uspjeha ukratko je opisao kako je nastao pobjednički kulen: "Kao prvo, hranim svoje svinje a moraju biti preko godinu dana stare. Mesu koje ide u kulen posebno biramo, a stavljamo samo najbolje i najkvalitetnije dijelove. Od začina ide dobra paprika, sol i bijeli luk, a jedna od važnijih stvari je i dobar dim. Kulen je iznimno važno dobro odimiti i mora imati dobre uvjete za sušenje. 40 godina sam eksperimentirao dok nisam nadošao na savršeni recept", rekao je umirovljeni mesar iz Ladimirevaca. Dodao je kako godišnje pravi 50-ak komada kulena samo za rodbinu i prijatelje, a upravo su ga oni nagovorili da se prijavi na natjecanje i to je učinio prvi put.

img_20190606_155004.jpg Predsjednik ocjenjivačke komisije Slobodan Stanković, koji se izradom kulenova također bavi 40-ak godina prisjetio se početaka Kulinijade 2000. godine: "Kulinijada u Jagodnjaku počela je prije 19 godina kada je 20-ak mještana odlučilo vidjeti tko među njima pravi najbolji kulen, a već sljedećih godina zbog velikog su zanimanja morali osnovati sedmeročlanu komisiju da bi do današnjih dana izrazla u najveću manifestaciju takve vrste u Hrvatskoj", rekao je Slobodan Stanković i dodao kako je ova godina bila klimatski iznimno povoljna za izradu kulena jer zima nija bila jako hladna, no većina uzoraka ipak je imala jedinstven nedostatak: "Ove su godine gotovo svi svoje kulenove predimili. Ne znam zašto, možda su se zbog nešto toplije zime bojali da se ne pokvari. Predimljeni kulen je gorak, ima previše taman rub i sredinu gotovo sirovu. Svi brončano ocijenjeni kulenovi su takvi, pa je komisija donijela jedan zajednički zaključak i sugestiju natjecateljima za sljedeće godine da ih ne dime toliko", rekao je Stanković i poručio proizvođačima da međusobno razgovaraju i podjele iskustva o proizvodnji kulena jer jedni drugima nisu konkurencija s obzirom da se u Slavoniji i Baranji ne može proizvesti kulena koliko se na tržištu traži.