Noć šišmiša u Muzeju likovnih umjetnosti

Noć šišmiša u Muzeju likovnih umjetnosti

fotografija iz poziva organizatora

Noć šišmiša obilježit će se 7. rujna u osječkom Muzeju likovnih umjetnosti. Suorganizatori su Agencija za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Osječko – baranjske županije, udruga "Biti – bolji", Udruga studenata biologije ZOA i Škola primijenjene umjetnosti i dizajna

noc-sismisa-2018-plakat.jpg"Europska noć šišmiša obilježava se već 15 godina širom Europe pod okriljem Sporazuma o zaštiti europskih populacija šišmiša (EUROBATS). U Hrvatskoj je zabilježeno 35 vrsta šišmiša od 45 vrsta u Europi, a na zemlji je zabilježeno više od 1150 vrsta šišmiša. Šišmiši su sisavci i prema Zakonu o zaštiti prirode strogo su zaštićeni. Šišmiše možemo sresti najčešće u tornjevima sakralnih objekata, starim dvorcima i zapuštenim objektima.

Javna ustanova Agencija za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Osječko – baranjske županije je odradila ljetni monitoring šišmiša u sakralnim objektima na području Osječko – baranjske županije i ustanovili su da postoji njihova prisutnost. Prema dosadašnjim istraživanjima zabilježene su vrste šišmiša Plecotus sp. (Dugouhi šišmiš) i Eptesicus serotinus (Kasni noćnjak) i to u crkvama na području županije. Stručna služba nailazila je na guana (izmet) šišmiša na tavanima crkava koji se inače koristi u eko poljoprivredi kao gnojivo jer je bogato makro i mikro elementima i poneku mrtvu jedinku što je jasan znak da su prisutni.

Šišmiši su iznimno važan dio svjetskih ekosustava i indikatori su zdravlja okoliša, te su bitna karika u prirodnom obnavljanju tropskih šuma, oprašivanju čitavog niza biljaka koje cvatu noću i kontroliraju brojnost noću aktivnih kukaca.

Kako bi smo utvrdili prisutnost pojedinih vrsta šišmiša koristi se uređaj bat- detektor. Taj uređaj nam omogućuje prisutnosti šišmiša slušanjem njihovih ultrazvučnih eholokacijskih signala pretvarajući ih u frekvencije čujne ljudskom uhu. Bat -detektorom se može odrediti i vrsta/rod šišmiša jer im se signali razlikuju frekvencijom i trajanjem. Monitoring se najčešće obavlja noću kada su šišmiši aktivni pa sve do izlaska sunca.

Šišmiši su najmanje proučena skupina životinja, a ljudi ih se boje jer izgledaju jezivo i imaju krivo mišljenje o njima kao npr zapetljavanje u kosu , sisanje krvi kao ˝vampiri˝ i sl , što nije točno, jer se šišmiši isključivo hrane kukcima, pa čak i onima koji nama noću sišu krv kao komarci.

Upravo radi toga Javna ustanova Agencija za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Osječko – baranjske županije u suradnji sa udrugom Biti – bolji, Udrugom studenata biologije ZOA, Muzejom likovnih umjetnosti, Školom primijenjene umjetnosti i dizajna organizira obilježavanje povodom Međunarodne noći šišmiša koja će se održati 7. rujna  u Muzeju likovnih umjetnosti u Osijeku (Europske avenije 9, Osijek) . Današnji muzeji su, što potvrđuje UNESCO, sve više prisutni u društvenoj sferi, djelujući kao platforma za rasprave, rješavanje složenih društvenih problema i poticanje uključivanja javnosti u programe. Njihovo poslanje je služenje zajednici i njenom razvoju. Upravo zbog toga Muzej likovnih umjetnosti se rado uključio u obilježavanje Noći šišmiša. Rezultat suradnje biti će interdisciplinarna radionica na kojoj će mladi prenositi znanje i iskustvo mladima i djeci, sudionicima radionica koji će kroz edukativne aktivnosti upoznavati svijet likovnosti i prirode", kaže se u pozivu organizatora.