"Nužno je popraviti stanje na unutarnjim plovnim putovima"

"Nužno je popraviti stanje na unutarnjim plovnim putovima" "Nužno je popraviti stanje na unutarnjim plovnim putovima"
Marijan Kuprešak, direktor Luke Vukovar, foto:HRT/M.Milas Marijan Kuprešak, direktor Luke Vukovar, foto:HRT/M.Milas
Dalibor Džoić, direktor Luke Tranzit, foto:HRT/M.Milas Dalibor Džoić, direktor Luke Tranzit, foto:HRT/M.Milas
Foto:HRT/M.Milas Foto:HRT/M.Milas

Pomoćnica ministra MMPI-a Duška Kunštak, foto: HRT/M.Milas

Vodni bi promet, u odnosu na cestovni i željeznički, zbog svih komparativnih prednosti trebao biti broj jedan u Hrvatskoj. Riječ je o ekološkom, nasigurnijem i najisplativijem vidu prometa, istaknula je danas u Osijeku Duška Kunštek, pomoćnica ministra pomorstva, prometa i infrastrukture

Duška Kunštek, pomoćnica ministra pomorstva, prometa i infrastrukture rekla je kako stanje na unutarnjim plovnim putovima nije onakvo kakvo bi htjeli. "Unutarnji plovni putevi i vodni promet zanemarivani su u odnosu na cestovni i željeznički promet. Želimo potaknuti gospodarsku granu brodarstva sa svim mogućim programima potpore i poboljšati ga. Plovni putevi nisu dobri, no na tom se polju radi. Održavaju se i podižu klase plovnih putova na Dravi i Savi, no to je razvojni proces koji podliježe svim pravilima i zakonskim osnovama Zakona o gradnji i trebaju proći tri do četiri godine da se sve posloži. Danas je bolje nego prije nekoliko godina, no gospodarska se kriza još osjeća. Brojke prije rata bile su dobre brojke - tada smo govorili o milijunski kubicima odnosno tonažama, a danas smo na trećini, odnosno četvrtini tih vrijednosti". Marijan Kuprešak, direktor Luke Vukovar smatra da je Luka Vukovar prvih deset mjeseci ove godine, a s obzirom na nizak vodostaj, poslovala vrlo dobro. U odnosu na prethodnu godinu bilježe porast pretovara od gotovo 40 posto. "To jamči isplatu plaća za svih 70 radnika. Dravski i savski sliv ove su godine zbog suše bili u niskom vodostaju, tako da je većina roba i u dovozu i u odvozu završavala u Luci Vukovar. Tradicionalno je naš pretovar oko pedeset posto Petrokemije, tridesetak posto vezano je za robe koje se prevoze u Bosnu i Hercegovinu. S današnjim smo danom na 305 000 tona, dok smo prošle godine bili na 230 000 t prometa. Ostvarit ćemo oko 2 milijuna eura netto prihoda. Prije godinu dana razmišljali smo o programu zbrinjavanja i poticajnim otpremninama za petnaest djelatnika, no kako smo bolje prometovali i osigurali nekoliko vrsta novih roba u pretovaru, nismo ih otpustili nego smo zaposlili i pet novih ljudi. Planovi investicija i razvoja luke uključuju povećanje pretovara i promet od 380 000 tona pa možda i do 400 000 t. Pretprošle godine bio je ledostaj i nismo mogli dva mjeseca raditi. Ove smo se godine i mi mučili s niskim vodostajem, iako je Dunav plovan 365 dana, no nisu se mogle barže puniti u punom kapacitetu, što je stvaralo dodatni trošak i kupcima i prodavateljima. Unatoč tomu dobro jako smo dobro smo poslovali i odradili dobar posao". A Dalibor Džoić, direktor Luke Tranzit Osijek istaknuo je kako mu je, unatoč većem pretovaru nego prošle godine, ovo jedna od najtežih godina. " Prvih sedam mjeseci imali smo jako dobar vodostaj i jako smo dobro radili, no u kolovozu, rujnu, listopadu i studenom pretovarili smo samo 2254 tone, a sve zbog neodržavanja plovnoga puta. Prošli je tjedan na ušću izmjereno samo 1,10 m, što je neprihvatljivo i ni u kojem se slučaju ne smije dogoditi. U Luci Tranzit najšešće se pretovara troska, ugljen, petrol, koks, kamen i šljunak. Još 1.siječnja 2010. bila je zabranjena potpuna eksploatacija pijeska i šljunka, no taj je zakon promijenjen 2014. godine i eksploatacija je dopuštena, ali uz prilično pooštrene uvjete. Da biste dobili koncesiju morate imati studiju utjecaja na okoliš. Ta situacija ima utjecaja na plovnost i bilo bi logično da pravilnici budu fleksibilniji, da se koncesije mogu raspisati i da se pijesak može vaditi. Potreba za pijeskom postoji, s obzirom na brojne infrastrukturne projekte".