Obilježena 30. obljetnica stradanja Sotina u Domovinskom ratu

Obilježena 30. obljetnica stradanja Sotina u Domovinskom ratu Obilježena 30. obljetnica stradanja Sotina u Domovinskom ratu

Komemorativnim skupom te polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća u Sotinu je obilježena 30. obljetnica agresije JNA i srpskih paravojnih postrojbi na to vukovarsko prigradsko naselje, gdje je ubijeno i poginulo 68 hrvatskih branitelja i civila.

Vijence podno Spomen obilježja u središtu mjesta položili su i svijeće zapalili članovi obitelji i rodbine žrtava, suborci i članovi udruga proizašlih iz Domovinskog rata te državna i druga izaslanstva.
Državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja Špiro Janović istaknuo je potrebu prisjetiti se u Sotinu svega što je omogućilo hrvatskom narodu da ostane na ovom prostoru, da su uz hrabrost narod krasili solidarnost i zajedništvo.
"I danas je potrebno toga se sjetiti kada se čini da toga zajedništva ima sve manje. I to je i poruka hrvatske Vlade i Ministarstva hrvatskih branitelja", poručio je izaslanik predsjednika Vlade.
Počast stradalima odao je i vukovarsko-srijemski župan Damir Dekanić, napominjući da se u Sotinu još uvijek traga za 17 mještana nestalih u Domovinskom ratu. "To je ono što i danas ne da mira stanovnicima Sotina i svima onima koji nekoga traže. Svi mi koji smo ostali iza njih trebamo voditi računa i čuvati ono za što su žitelji Sotina dali živote", kazao je Dekanić.
Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava naglasio je kako bi bilo previše da je u Sotinu stradala jedna nevina žrtva, a kamoli 68. "Ono što pozitivno možemo izvući iz ovog tragičnog događaja je da nas se danas u Sotinu okupio veliki broj, što znači da se sjećamo i ne zaboravljamo te teške dane presudne za stvaranje neovisne i suverene hrvatske države", istaknuo je Penava.
Između 14. i 20. listopada 1991. godine srpske vojne postrojbe su nakon okupacije vukovarskog prigradskog naselja Sotina veći broj hrvatskih mještana nasilno odvele iz svojih domova, a potom u logor u Negoslavcima, gdje su bili podvrgnuti zlostavljanjima i ispitivanjima. Nakon toga odvedeni su u logore u Srbiji, najviše u Begejce. Preostali Hrvati u mjestu držani su u pritvoru i radnim logorima, zlostavljani i ubijani. Posmrtni ostaci stradalih pronađeni su na mjesnom groblju i u masovnoj grobnici kod vučedolskih vinograda.