"Obnova privatne imovine - zlatna slova u povijesti Vlade"

"Obnova privatne imovine - zlatna slova u povijesti Vlade"

Vlada je s današnje sjednice uputila Hrvatskom saboru mišljenje na izvješće pučke pravobraniteljice o obnovi nakon poplava u županjskoj Posavini, u kojem ukazuje na određene manjkavosti izvješća i daje dodatna pojašnjenja.

Potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić ustvrdila je kako ne stoje prigovori pučke pravobraniteljice na smještaj osoba stradalih u poplavama u kontejnere. "Kontejneri ne mogu zamijeniti dom, ali su opremljeni svime što se na tržištu može naći", kaže Opačić. Tvrdi također da su neki građani sami odabrali privremeni smještaj u kontejnerima, jer je Vlada obiteljima s djecom nudila smještaj u hostelu u Borovu Naselju, ali oni su to odbili smatrajući da im je bolje biti u svome mjestu i nadgledati obnovu kuće. "Što se tiče problema s humanitarnom pomoći, ono što je bilo distribuirano preko Crvenog križa nije odgovornost Vlade", kazala je ministrica. Istaknula je da razumije nezadovoljstvo građana čije kuće još nisu obnovljene, ali država ne može obnavljati kuće s neurednom dokumentacijom, kao ni kuće građana koji su bili podstanari ili uopće nisu bili evidentirani kao stanovnici poplavljenih područja. Do sada je obnovljeno 1.060 kuća i izdano 1.947 odluka o obnovi, a planira se završetak obnove svih kuća do ljeta. Opačić je podsjetila da su do početka školske godine obnovljene sve škole i ambulante, te napomenula da je HEP stradalima u poplavama otpisivao dugove za struju. Ocijenila je da su sva ministarstva dala sve od sebe kako bi pomogla postradalima.
Premijer Zoran Milanović rekao je kako je Vlada nakon poplava učinila humanu i plemenitu stvar, ali i presedan, obnavljajući privatnu imovinu. Treba precizno reći što je sve Vlada učinila, a to je, tvrdi Milanović, jako puno. "Neka ostane zabilježeno da je Vlada praktički svakom tko je ostao bez imovine obnovila prostor za život, i to će ostati zapisano, ako ne zlatnim, a ono srebrnim slovima, možda ne u povijesti svijeta, ali u povijesti ove Vlade", rekao je Milanović.
Iz izvješća pučke pravobraniteljice
Pučka pravobraniteljica Lora Vidović 8. je prosinca prošle godine objavila Izvješće o ljudskim pravima u kontekstu katastrofe uzrokovane poplavom u Vukovarsko-srijemskoj županiji, napravljeno na temelju podataka prikupljenih od sredine svibnja do početka prosinca 2014. godine. Izdvojili smo dio:

"Kišovito i hladno vrijeme dodatno otežava život svima koji žive u kontejnerima, a u čizmama idu do WC-a, kupaonice, praonice rublja, i to danju i noću što ukazuje na činjenicu da je kvaliteta smještaja ispod prihvatljive razine, a opravdano se može postaviti i pitanje sigurnosti prilikom njihova korištenja. Grijanje je omogućeno klima uređajima koji se kvare, a za popravak su potrebna administrativna odobrenja. Potom, naselje u Padežu ima opremljenu kuhinju, ono u Račinovcima gdje boravi oko 80 osoba i dalje nema, pa stanovnici  suđe peru u tuš kabinama. Kako bi se ovakve situacije u budućim kriznim situacijama izbjegle, potrebno je propisati standarde za uspostavljanje ove vrste kolektivnog smještaja, koristeći dostupna međunarodna iskustva, od veličine prostora za stanovanje, specifičnosti potreba ranjivih skupina, do pratećih sadržaja koje svako naselje treba imati. Ova katastrofa potvrdila je potrebu za žurnim uređenjem socijalnog stanovanja u RH, odnosno donošenjem Strategije socijalnog stanovanja koja bi obuhvatila sve ranjive skupine u društvu, o čemu smo pisali u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2013. g.. Želimo naglasiti i našu posebnu zabrinutost zbog bojazni da ovakav privremeni kolektivni smještaj ne preraste u trajan. 
Osim toga, potrebno je besplatnu pravnu pomoć učiniti dostupnom svim stradalim građanima na jednak način, i to kroz terenski rad stručnih timova u naseljima i mjestima gdje borave stradale osobe.
Već smo duže vrijeme svjedoci učestalog pozivanja građana na strpljenje, zbog trajanja građevinskih radova, što se opravdava  vremenskim (ne)prilikama. Međutim, gotovo sedam mjeseci nakon poplave, očito je potrebno ulaganje većih kapaciteta u sve faze procesa obnove kuća, kako bi se ubrzao – od izrade projektne dokumentacije, dinamike potpisivanja ugovora pa do snažnije podrške građanima koji imaju neriješene imovinsko – pravne odnose. Kapaciteti koji su trenutno angažirani na postupku obnove očito su premali u odnosu na ozbiljnost stradavanja i dužinu čekanja stradalih osoba u privremenom smještaju, a informiranje o postupku obnove treba se provoditi kontinuirano i pravovremeno, u izravnom kontaktu sa stradalim građanima. Na taj bi se način preveniralo njihovo daljnje traumatiziranje koje izaziva  neinformiranost o tijeku obnove i neadekvatna komunikacija s osobama koje na tim poslovima rade.  Potrebno je odrediti prioritete stradalog stanovništva te voditi računa da se prvo obnavljaju kuće obitelji s djecom i drugih ranjivih skupina koji se nalaze u privremenom smještaju, a posebice u kontejnerskim naseljima."