Osobe s invaliditetom u digitalnom društvu

Osobe s invaliditetom u digitalnom društvu Osobe s invaliditetom u digitalnom društvu
foto Ž. Kovačević foto Ž. Kovačević
foto Ž. Kovačević foto Ž. Kovačević
foto Ž. Kovačević foto Ž. Kovačević

foto Ž. Kovačević

Prema Zakonu o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora, sva tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne samouprave, moraju do 23. rujna 2020. godine prilagoditi svoje mrežne stranice, odnosno dokumente na njima, osobama s invaliditetom.

Mrežni dokument kojem se pristupa pomoću internetskog preglednika, morat će prema uredbi Europske unije biti razumljiv i korisnički dostupan i osobama s posebnim potrebama. Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti već je ranije izdala upute o zaštiti osoba s invaliditetom. HAKOM ističe kako zaštitu temelji na suradnji s akademskom zajednicom i civilnim društvom s ciljem ostvarivanja što veće pristupačnosti osoba s invaliditetom u digitalnom društvu. Prioritet HAKOM-a je stvoriti okvir za pristupačnije elektroničke komunikacije, što uključuje i usluge operatora te razvoj i primjenu aplikativnih rješenja koja olakšavaju i poboljšavaju svakodnevni život osoba s invaliditetom. Obveze operatora su, u okviru tehničkih mogućnosti, osobama s invaliditetom osigurati, jednaku mogućnost pristupa javnim komunikacijskim uslugama, odgovarajuću opremu prilagođenu specifičnim potrebama osoba s oštećenjem sluha, vida ili ograničenih motoričkih sposobnosti, mogućnost primitka pretplatničkih ugovora i računa u alternativnim prilagođenim oblicima, pristup korisničkim službama i posebno obučenim djelatnicima prilagođen osobama s invaliditetom te pristup hitnim službama za gluhe osobe. U sve je uključen i Fakultet elektrotehnike i računarstva iz Zagreba koji je s HAKOM-om u Osijeku organizirao treći skup o osobama s invaliditetom u digitalnom društvu. Na skupu je govorio je i Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva. Osobe sa složenim komunikacijskim potrebama, one koje se ne mogu izraziti putem govora ili imaju poteškoće u razumijevanju, osobe s intelektualnim teškoćama, poteškoćama sluha, vida, cerebralnom paralizom trebale bi uskoro lakše komunicirati na digitalnim platformama jer se već neko vrijeme koristi više desetaka aplikacija za edukaciju i komunikaciju osoba sa složenim komunikacijskim potrebama. Te su aplikacije besplatno dostupne u internetskim trgovinama za androide pa i za web. Za slijepe i slabovidne osobe radi se na prilagodbi zaslona promjenom veličine, boje i fonta teksta, zoomiranjem zaslona, povećanjem ikona i kontrasta.
Gluhe i nagluhe osobe, mogu se koristiti aplikacijama koje mijenjaju zvukove sa slikama i vibracijama, a osobe s istim potrebama mogu obavljati pozive, videochatom, gdje će moći koristiti znakovni jezik. Primjer aplikacije za Android koja pretvara tekst u govor i tako pomaže osobi u potrebi je Text-To-Speech Toy gdje se upiše tekst, izabere se brzina pričanja i visina tona te aplikacija govori umjesto govornika. Osobe s autizmom koje imaju poteškoća u komunikaciji, koristit će aplikacije koje će pojmove objašnjavati odabirom rečenica ili slika u slučaju da se radi o djeci ili nepismenima pričati umjesto njih. Primjer takve Android aplikacije je Help Talk. I ovi primjeri opisuju kako postoji cijela niša proizvoda asistivne tehnologije koja se uspješno provodi i proučava i na hrvatskim sveučilištima.