Otvoreno pismo za povrat Šarengradske ade

Otvoreno pismo za povrat Šarengradske ade

Foto: Radio Ilok

Predsjednik Mjesnog odbora Šarengrad, Pero Ćorić, uputio je nadležnima u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Ministarstvu vanjskih poslova Republike Srbije i Državnom povjerenstvu/komisiji za granice otvoreno pismo za povrat Šarengradske ade.

Otvoreno pismo prenosimo u cijelosti.
"Šarengradska Ada je najveći ornitološki rezervat u ovom dijelu Europe i najveće prirodno mrjestilište divljeg šarana na Dunavu. Ovaj riječni otok stanište je velikog broja divljih životinja, a samim tim i bogato lovište, dom je rijetkih gotovo izumrlih orlova ribara kao i drugog velikog broja ptica te je stanište rijetkog i kvalitetnog drveća. Površina od 700 hektara šume, 300 hektara pašnjaka i 500 hektara obradive zemlje hranila je veliki broj stanovnika Šarengrada, Iloka i istočne Hrvatske sve do agresije na Hrvatsku i njene okupacije 1991. godine. Pred sam rat bio je registriran 31 obrt riječnih ribara (alasa), a danas egzistira samo jedan ribar i to vrlo teško. Stočari su na njoj napasali blizu 5000 svinja, 1000 krava te gotovo 300 konja.
Iz svega navedenog razvidno je da tadašnji stanovnici Hrvatske istočne granice bez Ade ne bi mogli opstati i prehraniti svoje obitelji, a tako je i danas jer Šarengradu i Iloku daleko je tržište, daleko je sirovina, a cjelokupno gospodarstvo nalazi se u kolapsu.
Strpljenje koje su svih ovih godina od povratka i mirne reintegracije stanovnici imali stiglo je do kraja. Mladi napuštaju ove predivne obronke Fruške gore i tendencija jeste da za nekoliko godina neće se imati tko vratiti na Adu i ponovo je oživiti. Činjenica jeste da Šarengradskoj Adi ne treba gospodar nego sluga.
Međudržavni spor oko razgraničenja na Dunavu i samim tim oko Šarengradske Ade umjetno je stvoren. Još je „Badinterova komisija“ 1991. godine osnovana odlukom Vijeća ministara EEZ donijela jednoglasnu odluku da se granice bivših federalnih jedinica smatraju državnim granicama slijednica nekadašnjih republika tzv. SFRJ. Poseban naglasak stavljen je da se ne mogu mijenjati silom nego samo bilateralnim sporazumom. „Erdutski sporazum“ prihvaćen je u Daytonu 1995. godine i njegova konzumacija trajala je tijekom mirne reintegracije s vremenskim rokom od 10 godina. Sve odrednice navedenog sporazuma nakon tog perioda prestale su važiti, a samim tim i da je privremena granica između RH i RS plovni put Dunava.
U veljači 2018. godine predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović i tadašnji premijer RS Aleksandar Vučić dogovorili su se kako će sporazum o rješavanju Šarengradske Ade biti postignut u roku 2 godine na bilateralnoj razini ili će se zatražiti međunarodna arbitraža ili će se zajedno obratiti nekom od međunarodnih Sudova. Predsjednici dolaze i odlaze, Vlade se biraju i padaju, a na Šarengradskoj Adi je Status quo... bezvlašće, pljačka i devastacija.
Manje je poznato široj Hrvatskoj ili Srpskoj javnosti da je Šarengradska Ada dio međunarodno stvorenog i proglašenog Rezervata biosfere „Mura-Drava-Dunav“, Natura 2000. Prema njihovom poslovniku Ada se nalazi u tzv. zoni jezgre (core area). Isto znači da su međunarodni čimbenici, hrvatski ali i srpski svjesni da je Šarengradska Ada hrvatski teritorij te da je u skladu s proglašenim rezervatom dopustivo i prihvatljivo obavljati gospodarske aktivnosti na način da iste ne ugrožavaju prirodno područje stavljeno pod zaštitu. Dopustivo je napasanje marve na tradicionalan način kao što se i nekada radilo, izlov ribe, lov i turizam kao i druge slične gospodarske djelatnosti.
Ovim otvorenim pismom apeliram na sve nadležne i odgovorne da sjednu za zeleni stol i dogovore hitan sastanak Povjerenstva i stručnih komisija koji se nisu godinama sastali i to u Šarengradu kako bi uskladili svoja stajališta i ubrzali proces revitalizacije Ade i njenih resursa kao i njen žurni povratak u ustavnopravni poredak RH. Očekujemo da se o navedenom prijedlogu očituju najkasnije u narednih 60 dana sa vrlo jasnim terminom održavanja sastanka, a ako do toga ne dođe mještani Šarengrada, na čelu sa mnom i Udrugama civilnog i nevladinog sektora poduzet će sva zakonom dopuštena sredstva, pred Bogom i ljudima, kako bi privolili nadležne na daljnje adekvatne i efikasne korake.
Jedna od aktivnosti koju ćemo sigurno poduzeti s ciljem kako bismo senzibilizirali kroz medije širu javnost o gospodarskom značaju Šarengradske Ade jeste da ćemo privremeno blokirati, čamcima i čiklama, plovni put Dunava na vrijeme za koje procijenimo da je potrebito. Isto se odnosi i na eventualnu blokadu prometnica kao i okolnih graničnih prijelaza. Aktivnost koju razmatramo i sigurno ćemo je poduzeti nakon ovih blokada jeste organiziranje „trajnog piknika“ na Šarengradskoj Adi. Isto podrazumijeva stalnu nazočnost nekoliko mještana Šarengrada i pripadnika Udruga koji će tamo obitavati u šatoru te u skladu sa svim važećim propisima loviti ribu.", stoji u otvorenom pismu predsjednika Mjesnog odbora Šarengrad, Pere Ćorića.