Počelo ljetno računanje vremena

Počelo ljetno računanje vremena

Ove godine u nedjelju, 25. ožujka počinje ljetno računanje vremena. Noć je jedan sat "kraća", jer kazaljke, ili u posljednje vrijeme sve češće displej, u dva treba pomaknuti jedan sat unaprijed - na tri sata.

S ljetnim računanjem vremena prestaje obaveza paljenja svjetala na vozilima tijekom dana, osim za vozače mopeda i motocikla koji tijekom cijele godine moraju voziti s uključenim dnevnim svjetlima.
Prelaskom na ljetno vrijeme, dolazi i do promjena u obračunu električne energije pa se struja utrošena od 8 do 22 sata obračunava prema višoj tarifi, a od 22 do 8 sati prema nižoj tarifi.
Ljetno računanje vremena završava posljednje nedjelje u listopadu, 28., kada će se "izgubljeni" sat ponovno vratiti.
Sve glasniji su zahtjevi da se praksa uvedena početkom osamdesetih prošloga stoljeća ukine, a u Europskom su parlamentu zastupnici posebnom rezolucijom od Europske komisije zatražilu opsežnu procjenu učinaka zimskog i ljetnog računanja vremena, te ukidanje te prakse ako se pokaže da je štetna ili neučinkovita.
Dio javnosti, ukazuju građanske incijative, zabrinut je zbog učinaka promjena računanja vremena koja se trenutno radi u posljednjem vikendu ožujka i listopada. Brojne studije nisu uspjele doći do konačnog zaključka o štetnosti takve prakse, ali su ipak ukazale na određene negativne učinke po ljude, upozoravaju europarlamentarci.
Zastupnici su u stoga u rezoluciji pozvali Komisiju da provede opsežnu procjenu direktive iz 2001. godine o ljetnom i zimskom računanju vremena i, ako će biti potrebno, iznese prijedlog za njenu promjenu.
Prema pobornicima promjene računanja vremena, usvojene na europskom kontinentu početkom 20. stoljeća, ta mjera omogućuje uštedu energije i poboljšava produktivnost. Protivnici ističu probleme brojnih osoba da se dva puta godišnje prilagode promjeni računanja vremena.
Hrvatski zastupnik Davor Škrlec (Zeleni) nezadovoljan je jer se u Europskom parlamentu o inicijativi raspravlja već dvije godine. "Za studiju o utjecaju na ljude, životinje i biljke potrebno je vrijeme, što znači da se s rješavanjem tog problema ne može početi u ovom sazivu parlamenta", kazao je Škrlec. Pritom je podsjetio da su već provedena istraživanja koja nepobitno dokazuju štetnost mijenjanja biološkog sata na zdravlje ljudi. "Ja mislim da bismo se trebali vratiti na ono što je temelj funkcioniranja svijeta, a to je astronomsko računjanje vremena", kazao je Škrlec.
Upozorio je, međutim, da turistički sektor i nordijske zemlje zbog profita zagovaraju ljetno računanje vremena. "Time bi se aktivni život i potrošnja još više produljili u večernje sate", dodao je hrvatski eurozastupnik i podsjetio da biljke i životinje isključivo funkcioniraju po astronomskom satu. "Nemojmo biti sebični i svijet prilagođavati sebi", poručio je Škrlec.