Pozitivno treba razvijati, nedostatke mijenjati

Pozitivno treba razvijati, nedostatke mijenjati

Foto: Glas Slavonije/Ilustracija

U Hrvatskoj je Bolonjski proces uveden prije deset, prvi su studenti diplomske studije završili prije pet godina, no do sada nije napravljena nikakva sustavna analiza tog sustava i naša je zemlja jedina u Europskoj uniji koja to nije učinila.

Nužno je pokrenuti preispitivanje promjena provedenih u hrvatskom visokom obrazovanju, istaknuto je u Osijeku na okruglom stolu o "Provedbi i reviziji bolonjskog procesa", koji su organizirali hrvatski Retorski zbor i osječko Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera. 
Kako je istaknuo Ivica Kostović, predsjednik HAZU-ovog odbora za suradnju s hrvatskim sveučilištima i znanstvenim institutima - na čiji poticaj je okrugli stol i održan, uvod je to u rasprave na sveučilištima i veleučilištima i posvema se uklapa u aktualnu reformu školstva. "Nacionalno vijeće već zauzelo stav da se sva pozitivna dostignuća bolonjskog procesa trebaju dalje razvijati, a mijenjati zapošljivost prvostupnika, kao i plaćanje doktorskog studija, koje snose sami studenti, što nema nigdje u Europi jer se jedino tako mogu zadržati doktorandi", rekao je akademik Kostović.
Predsjednik Rektorskog zbora i rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras podsjeća kako su sve europske zemlje napravile određenu reviziju bolonje, koja je u Hrvatskoj uvedena na brzinu i bez dostatnog financijskog praćenja.
Studenti se školuju godinu dana duže, a novac i ljudstvo su ostali isti. Postrožen je pedagoški standard, što je dobro, ali ni to nije plaćeno. Boras s
matra kako će Sveučilišta trebati preuzeti odgovornost u skladu sa svojom autonomijom te osigurati provedbu reformi kako bi prilagodilo programe "fleksibilno i brzo bez uplitanja faktora koji o tome nisu dovoljno informirani". "Za reformu jesmo, jer je potrebna, ali država mora odgovoriti na naše zahtjeve, jer kao što smo vidjeli nisu priznali preddiplomske studije kao što je nekada bila visoka stručna sprema, pa ti ljudi nemaju gdje raditi, ni u državnoj službi, a ne prepoznaju ih ni javna poduzeća, a privatnici ako su kvalitetni", rekao je Boras.
Rektor osječkog Sveučilišta J.J. Strossmayera Željko Turkalj napomenuo je kako smo nakon deset godina Bolonjskog procesa i prvih završenih studenata nakon petogodišnjeg obrazovanja mogli uočiti određene nedostatke koje je trebalo poboljšati kako bi se postigla njezina svrha, skratio proces studiranja, osigurala veća protočnost studenata i kontinuitet u obrazovanju. Smatra kako smo se u Hrvatskoj prebrzo prilagođavali Bolonjskom procesu, jer smo u roku dvije godine pristupili preuređivanju postojećih u nove programe, kako bi dobili zamišljeni model koji nije dovoljno prepoznat u poslovnom okruženju, odnosno poslodavci nisu prepoznali u koju razinu kojeg završenog studenta treba uvrstiti. "Sadržaji se nisu dovoljno brzo mijenjali proteklih deset godina jer je poslovno okruženje zahtjevalo neke nove poslovne vještine i znanja koje bi se prepoznale na sadašnjem tržištu rada. Niz zanimanja koja smo prepoznavali prije deset ili 15 godina danas jednostavno ne postoje. Futuristi kažu kako će u idućih 20 godina ostati deset posto sadašnjih prepoznatljivih zanimanja, 90 posto će biti potpuno novi sadržaji i zanimanja koje će tražiti poslovno okruženje", rekao je Turkalj.

akademik Ivica Kostović

Davor Boras

Željko Turkalj