Predavanje o začudnim multimedijskim projektima Gorana Fruka

Predavanje o začudnim multimedijskim projektima Gorana Fruka

U sklopu završnice izložbe "Kako su Frukovi radovi nastavili živjeti…", u četvrtak, 25. studenog održat će se predavanje pod nazivom "Leteća umjetnost i najlon art". Početak predavanja je u 19 sati .

Predavanje o začudnim multimedijskim projektima Gorana Fruka, u kojima se spajao performans, happening, fizički teatar ili mjuzikl, održat će njegove prijateljice; muzejska savjetnica Jasmina Bavoljak i vizualna umjetnica i partnerica Iva Patarčec. 
Esej o radioaktivnom proljeću napisao je kompozitor Stanko Juzbašić, Frukov suradnik na brojnim događanjima.
Napomena: Kako bi se osigurale potrebne mjere fizičkog razmaka i zadovoljile epidemiološke preporuke, ograničen je broj sudionika na predavanju. Stoga je obavezna prijava putem FB stranice Muzeja likovnih umjetnosti ili e-mailom na katica.kaniza@mlu.hr . Ulaz na predavanje je slobodan, uz nošenje maske te predočenje EU digitalne COVID potvrde ili predočenje drugog odgovarajućeg dokaza o cijepljenju, preboljenju odnosno testiranju.

Svi zainteresirani koji nisu u mogućnosti pridružiti se predavanju, mogu ga pratiti online putem Facebook stranice.
Izložba "Kako su Frukovi radovi nastavili živjeti…" otvorena je do 29. studenog 2021.

Jasmina Bavoljak o predavanju
„Ono što bismo voljele pokazati na ovom predavanju je širina Frukovog djelovanja i stvaralaštva, a pogotovo, da parafraziram Ivu Patarčec, njegovi nasrtaji na podjelu umjetnosti na vrste i rodove, poetski rečeno želimo vam prikazati kako je Fruk napadao jednoumlje razlistavanjem na slojeve u potrazi za totalnom umjetnošću ili totalnim životom, u kojem je slikarstvo bilo samo segment. Dojmljiv, začudan i nesvakidašnji uradak koji bi iz toga nastajao bio bi zapravo neki usporedni tijek stvarnosti u kojoj se živjelo, izrečen umjetničkim promišljanjem zbilje. Svi njegovi radovi mogu se danas promatrati i u kontekstu pluralizma ranog postomdernističkog razdoblja i post-konceptualne umjetničke prakse.

Nevjerojatna je količina materijala koja se sakupila prilikom pripreme za predavanje tako da je jako teško bilo napraviti odabir i selekciju. Odlučile smo da se nećemo baviti čistim slikarstvom već upravo suprotno, svime ostalim, što u sebi naravno sadrži i slikarstvo; performansima, igrokazima, multimedijalnim aktivnostima, a ponajviše svijetom sjećanja i ljudima s kojima je Fruk stvarao svoj fantazmagorični svemir. Njegova suradnica i kolegica s klase na ALU Martina Kramer napisala je 1987. U Studentskom listu tekst koji ima elemente manifesta:…budalaštine od velikog povijesnog značaja, aktualna zbivanja i svakodnevni detalji (dok su naročito preporučljive teme koje resi izvjesna pompa i čudesnost) nadahnjuju članove „Dobronamjernog kluba obnova“ da gradom i drugdje izvode javne spektakularne manifestacije… (one) imaju izvjesne osobine umjetnosti, a to su npr. Elementi slikarstva, kolažiranje, likovno rješavanje prostora, čak kazališta, muzike te nadasve (što bi manje zahtjevnom gledatelju bilo najprihvatljivije) – happeninga.“

O izložbi:
Izložba je posvećena te potaknuta donacijom devet slika Gorana Fruka, poklonjenih Muzeju likovnih umjetnosti od strane umjetnikove majke 2018. godine, i koncepcijski je dio opširnijeg izložbenog projekta Akvizicije 2016. – '21. Uz poklonjena djela, izložba se također sastoji od radova posuđenih iz obitelji umjetnika te pruža uvid u Frukovo stvaralaštvo u kontekstu pluralizma ranog postmodernističkog razdoblja i post-konceptualne umjetničke prakse 80-ih i 90-ih godina prošlog stoljeća. Umjetnikovo eksperimentiranje materijalima i tehnikama, na granicama percepcije slike i slikovnosti, u Frukovom se radu manifestira kao istraživanje granica platna kao ultimativnog umjetničkog objekta. Uz uvid u Frukove slikarske domete, izložba je također posvećena nastavku života umjetničkog djela i nakon smrti samog autora – u ovom slučaju prvenstveno kroz zalaganje i brižno čuvanje Frukove ostavštine od strane njegove majke Đurđe Sučević Fruk za vrijeme njena života. Kustosica izložbe je viša kustosica MLU-a, Valentina Radoš.