Promocija knjige "Jeziku je svejedno"

Promocija knjige "Jeziku je svejedno"

"Jeziku je svejedno: hrvatski jezik između lingvistike i ideologije” autora Anđela Starčevića, Mate Kapovića i Daliborke Sarić u Osijeku će u petak, 6. prosinca imati dvije promocije - prijepodne na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti, a popodne u GISKO-u.

Na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti (Cara Hadrijana 10, nastavna zgrada, prostorija br. 31) predstavljanje je u 10 sati, dok će u 17 sati biti u Studijskoj čitaonici Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek.
Knjigu će predstaviti i izlaganje održati autori Mate Kapović i Anđel Starčević, profesori Filozofskog fakulteta u Zagrebu. 

Nekoliko riječi o knjizi i izlaganju (iz poziva organizatora):
jeziku-je-svejedno-1021x580.jpg"Lingvistika i njezine spoznaje kroz zadnjih stotinjak godina prilično su slabo prisutne i poznate u javnoj sferi u Hrvatskoj, što se vidi i po tome što velik broj prosječnih govornika redovito smatra da je glavna zadaća lingvista da propišu i „skrbe“ o „pravilnom“ jeziku tj. o standardnom dijalektu, koji se najčešće doživljava kao jedini legitimni pojavni oblik društveno konstruiranih „jezika“. Taj stav nije stran niti nekim hrvatskim lingvistima, koji u javnosti promoviraju subjektivne, ideološke i preskriptivističke stavove o jeziku kao da se radi o znanstvenim, neutralnim i neupitnim jezičnim činjenicama. Budući da prosječni govornici često nisu metalingvistički osviješteni i ne prepoznaju ideološku prirodu preskriptivističkih zabrana, prihvaćaju ih kao obvezujući pogled na jezik i zatim razvijaju jezičnu nesigurnost, strah od jezika, jednom riječju – šizoglosiju, zbog čega se ponekad i sami isključuju iz javnog diskursa. U ovom izlaganju autori će iz perspektive kritičkog pristupa jezičnoj politici i planiranju predstaviti rezultate višegodišnjeg istraživanja hrvatskog preskriptivizma odnosno „jezičnog savjetništva“ te na primjerima ilustrirati klasifikaciju jezično-izvanjezičnih ideologija koje se promoviraju putem „jezičnih savjeta“ u raznim medijima. Zbog štetnog učinka pojedinih ideologija – stigmatizacije nestandardnih dijalekata, kljaštrenja standardnog dijalekta i društvenog isključivanja velikog broja ljudi – od iznimne je važnosti da prvenstveno lingvisti, a potom i drugi govornici, trajno promišljaju ideološku stranu vlastitih mentalnih predodžbi i stavova o prirodi i strukturi jezičnih pojava, kao i metaforičke modele kojima se služe kako bi o njima raspravljali. Velik dio rezultata ovog istraživanja objavljen je u knjizi Jeziku je svejedno (Sandorf, 2019), a u izlaganju će se predstaviti i neke od prvih reakcija preskriptivistâ na nju." 
Knjiga je prvi puta predstavljena na ovogodišnjem Interliberu.
Glavni razlog koji je troje autora potaknuo na pisanje knjige potpuno je zagušenje javnog prostora pseudolingvističkom produkcijom u obliku jezičnih savjeta, koji, kako naglašavaju, redovito ignoriraju temeljne spoznaje lingvistike kao znanosti o jeziku te stvaraju kod prosječnih govornika jezičnu nesigurnost i promoviraju isključivost i netoleranciju prema svemu što se ne uklapa u rigidno zamišljen standard.
"Zaključili smo da nam je dosta jezičnih savjeta na svakom koraku, u svim medijima. Ako živite u zapadnom društvu, svaki čas sa svih strana čujete poruke koje vam govore da vaš jezik nije legitiman. To nema nikakve veze sa znanošću a ima jako puno s ideologijom, s toksičnim ideologijama", pojasnio je Anđel Starčević. Željeli su napisati konkretnu kritiku tzv. jezičnog savjetodavstva, te analizom korpusa savjetodavnih tekstova ukazati na proizvoljnost tih 'jezičnih savjeta', neosnovanost jezičnih zabrana i na sveopće mistificiranje problematike jezične upotrebe. "Tako da, kad god vam netko kaže da je nešto nepravilno - to nema veze sa znanošću, to ima veze samo s ideološkim stavovima koji mogu biti manje ili više toksični, koji mogu biti šovinistički ili mogu biti i progresivni; sve ovisi o nama, o stavu koji imamo o životu i svijetu", napomenuo je Starčević.

O autorima:

Dr. sc. Anđel Starčević (1979.) zaposlen je kao docent na Odsjeku za anglistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje drži nastavu iz engleske gramatike i sociolingvistike. Doktorirao je na temi hrvatsko-engleskog iseljeničkog bilingvizma u Kanadi, a bavi se kontaktom engleskog i hrvatskog jezika u Hrvatskoj i inozemstvu te jezičnim ideologijama i kritičkim pristupom jezičnoj politici i planiranju.
Dr. sc. Mate Kapović (1981.) radi kao izvanredni profesor na Odsjeku za lingvistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Napisao je preko 50 znanstvenih članaka, objavio tri i uredio dvije lingvističke knjige, među kojima i Čiji je jezik? (Algoritam, 2011.), Povijest hrvatske akcentuacije (Matica hrvatska, 2015.) te urednički The Indo-European Languages (Routledge, 2017.). Osim sociolingvistikom i jezičnom politikom, bavi se povijesnom lingvistikom i akcentologijom (najviše slavenskom i indoevropskom), dijalektologijom te, općenito gledano, fonologijom i morfologijom.
Dr. sc. Daliborka Sarić (1979.) radi kao viša lektorica na Odsjeku za romanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje drži nastavu iz portugalske gramatike. Autorica je radova iz područja portugalske i hrvatske sintakse i semantike te suradnik u knjizi Hrvatsko-romansko-germanski rječnik poredbenih frazema (Knjigra, 2016.). Najviše se bavi aspektologijom i jezičnim ideologijama. Članica je Centra za lingvistiku Sveučilišta u Portu.