Rubovi grada, rubovi mora

Rubovi   grada,   rubovi   mora

U subotu, 8. prosinca s početkom u 20 sati u osječkoj Galeriji Kazamat otvara se izložba radova suvremene dubrovačke umjetnosti "Rubovi grada, rubovi mora". Otvorenju izložbe u 19 sati, prethodi razgovor s autorima i kustosicom izložbe Rozanom Vojvoda.

Izložba, koju osječka publika može pogledati do nedjelje 23. prosinca, rezultat je suradnje HDLU-a Osijek i HDLU-a Dubrovnik, a izlažu umjetnici: Pasko Burđelez, Viktor Daldon, Marko Ercegović, Tina Gverović, Antun Maračić, Ana Opalić, Ivana Pegan Baće, Luko Piplica, Ana Požar Piplica, Dina Rončević, Ivana Dražić Selmani, Slaven Tolj i Ivona Vlašić.
Ulaz na izložbu je slobodan. Za posjetitelje je Galerija Kazamat srijedom, četvrtkom i petkom otvorena od 17 do 20 sati, a subotom i nedjeljom od 10 do 13 sati.
O izložbi:
"Reagiranja na dubrovački ambijent, osobito na njegova rubna i neeksponirana područja uključuju interpretaciju prostorne specifičnosti s naglaskom na izolaciju, tematiziranje eksploatacije javnog prostora i negativnih implikacija turizma, ali ponajviše „lirično“ tretiranje pejzaža koji postaje kanal osobne priče i dobiva duhovnu, metafizičku komponentu. Česta pojava, pa i svojevrsni kuriozitet dubrovačke suvremene scene odabir je određenog prostornog punkta koji se zahvaća kroz različite radove ili kroz duže vremensko razdoblje, u fotografskim serijama koje su mahom work in progress. Granice mora i neba, urbanih struktura / simbola i mora, rubna područja grada i okolnog pejzaža otvaraju prostore samoće, odmaka, melankolije, propitivanja identiteta i društvene kritike.
Intenzivan odnos fotografkinje Ane Opalić prema dubrovačkom ambijentu kreće se od uključivanja ambijenta u ispitivanje kategorije identiteta do zahvaćanja u priču i memoriju mjesta kao što je slučaj s novijom serijom fotografija Mjesto ne postoji snimljenih na Srđu. Prevladavajuća liričnost vidoeradova Ivone Vlašić kontrapunkt je složenim kategorijama koje propituje u svojim radovima bilo da je riječ o prolaznosti, nenametljivoj društvenoj kritici, nestajanju ili kao što je slučaj u radu Zabranjeno plivanje zabrani i nemogućnosti. U fotografskoj seriji Promatrači mora Antun Maračić na istom mjestu snima ljude u trenucima kontemplacije i projiciranja unutarnjih  svijetova na van bilježeći zapravo potpuno prožimanje ljudi s prostorom.  Ana Požar Piplica i Luko Piplica odabirom motiva često podvlače pripadnost lokalnom, konavoskom ambijentu. Luko Piplica u predstavljenom videoradu interpretira konavoski pejzaž lucidno preispitujući likovne konvencije medija koji koristi, a Ana Požar Piplica u fotografskoj seriji Leđa provodi neobične zamjene uloga – pejzaž pozadine postaje psihološki portret osobe, a njezina tjelesnost dio okružujućih prirodnih formacija. Ivana Dražić Selmani kroz prizore s obiteljskih crno-bijelih fotografija na platnima interpretira cikličke i fluidne vremenske kategorije Mediterana, dok Tina Gverović kroz medij instalacije povezuje mediteransko podneblje s pojmovima kretanja / migracija i prožimanja. Ivana Pegan Baće o kompleksnosti ambijenta progovara repeticijom magličastog kadra Grada snimljenog iz životnog prostora u kombinaciji s intimistički intoniranim tekstom ispisanim pisaćom mašinom. Slikar Viktor Daldon ne odustaje od svog primarnog medija, a u predstavljenim Horizontima – sugestivnim ogoljelim pejzažima, vidljiv je njegov specifični slikarski proces koji uvijek računa sa slojevitošću nanosa i kako sam umjetnik poluozbiljno zna reći “uništavanjem” slike i “ispravljanjem greške“. Opipavanje bila ambijenta imanentno je dubrovačkom fotografu Marku Ercegoviću, a njegov rukopis karakterizira poetika svakodnevnice koja se očituje u fragmentarnosti, ambivalentnosti i fragilnosti zahvaćenog prizora. Kroz reducirani oblikovni rječnik, defanzivnost i nenametljivost geste u performansima i intervencijama u prostor, Slaven Tolj i Pasko Burđelez progovaraju o ključnim egzistencijalnim i društvenim problemima. Svim ovim umjetnicima zajednički je sustavni rad na preispitivanju stvarnosti u društvenom i metafizičkom smislu, problematiziranje konvencija medija koje koriste, te aktivna i kreativna komunikacija s dubrovačkim ili šire gledano mediteranskim ambijentom."(kustosica izložbe Rozana Vojvoda)