Spačva: "Da dobijemo više građe zaposlili bismo još 200 radnika"

Spačva: "Da dobijemo više građe zaposlili bismo još 200 radnika"

Hrvatske šume će u ovoj godini raspodijeliti 2,2 milijuna kubičnih metara trupaca koji će se rasporediti na 366 kupaca, objavljeno je u jučer iz Hrvatskih šuma. Imena svih kupaca objavljena su na mrežnoj stranici Hrvatskih šuma, rok za prigovor je 25. siječnja u 15 sati, a nezadovoljnika već ima.

Natječajem je, kako se navodi, dodijeljeno ukupno 2,2 milijuna kubičnih metara trupaca prema kriterijima iz Pisma razumijevanja koji su Hrvatske šume potpisale s Udruženjem drvno-prerađivačke industrije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori s ciljem "pravedne i transparentne raspodjele drvnog resursa i motiviranja proizvođača na realizaciju proizvoda visoke dodane vrijednosti, prvenstveno namještaja. Time se stvaraju preduvjeti za veći stupanj prerade vrijedne sirovine u domaćim pogonima, otvaraju se nova radna mjesta te povećavaju ulaganja u nove tehnologije i inovativne proizvode", kažu u Hrvatskim šumama. Jedan od kriterija na natječaju za prodaju sirovine su i fakture kojima se dokazuju količina i cijena proizvoda koje je pojedina tvrtka proizvela u protekloj godini. Na taj se način, ističu u Hrvatskim šumama, proizvođače motivira da od dobivene količine kvalitetnih trupaca streme realizaciji proizvoda što veće dodane vrijednosti, što dovodi do veće zarade i povećanja broja radnih mjesta te jačanja cijele drvoprerađivačke industrije.
Drvoprerađivačka industrija danas čini 10 posto ukupnog hrvatskog izvoza te direktno i indirektno zapošljava oko 53.000 ljudi, od čega se čak 98 posto odnosi na male proizvođače i tradicionalne obrte kojima se s novom ravnomjernom raspodjelom osigurava dovoljno sirovine.
Neki su nezadovoljni raspodjelom, kako je došlo do te raspodjele, hoće li to utjecati na drvnu industriju, odnosno, hoće li to dovesti do otpuštanja radnika. To je bila tema o kojoj se u emisiji „Dobro jutro, Hrvatska“ Hrvatske televizije 
govorilo s Krunoslavom Jakupčićem, predsjednikom uprave Hrvatskih šuma, Josipom Feletarom iz Spačve i Ivićem Pašalićem iz Udruženja drvoprerađivača pri HGK.
Jakupčić je rekao kako Hrvatske šume godišnje proizvedu 5,2 milijuna što trupaca, što prosnog drva, a pilanski kapaciteti daleko su veći nego što je proizvodnja trupaca. Potražnja je bila tri puta veća. "Hrvatske šume moraju gospodariti po Zakonu o zaštiti prirode i drugim zakonima", naglasio je Jakupčić i dodao kako šuma mora ostati za vječnost i za naše unuke i kako Hrvatske šume gospodare po načelima održivog razvoja.
Faletar je rekao kako je Spačva i lani bila nezadovoljna i kako nisu bili zadovoljni s pismom razumijevanja koji je potpisan između drvoprerađivača. "Pismo razumijevanja je protiv zakona, zato što Zakon o tržišnom natjecanju jasno kaže kako nema dogovora i raspodjele", ističe Feletar. Spačva je tvrtka koja ima 850 zaposlenih i prošle su godine po tom pismu razumijevanja opravdali 86 tisuća kubika trupaca, a ugovorom su dobili 56 tisuća kubika. Spačva izvozi u više od 30 zemalja svijeta. "Govorimo o demografskoj politici i iseljavanju mladih iz Slavonije, o Vladinom projektu Slavonija, a više od pola trupaca koji se proizvedu u našoj županiji prerađuje se negdje drugdje. Ponovno se dogodilo da Spačva, kao veliki proizvođač koji izvozi i zapošljava, ne može više rasti  naglašava Josip Feletar i dodaje kako bi njegova tvrtka, da dobije veću količinu sirovine, mogla zaposliti još 200 ljudi.
Pašalić govori kako je danas cijena trupaca hrasta u Hrvatskoj ispod cijene koja je na tržištu EU i da je logično da su ljudi nezadovoljni, zato što bi htjeli proizvoditi više kako bi mogli ostvariti razliku koja je proizvod netržišnih odnosa. "Preko 90 posto članica našeg udruženja je zadovoljno i usuđujem se reći da ne pamtimo da je raspodjela ikada bila poštenija i transparentnija. Do ovog sporazuma odluke su se donosile telefonom. Političke, interesne, koruptivne skupine su dijelile i određivale kako će se raditi. Sada postoje pravila koja su za sve ista", Tvrdi Ivić Pašalić. Kaže kako njegovo udruženje djeluje na način da sirovina ne bude najvažnija, već da se treba okrenuti kreativnosti, inovacijama, dodanoj vrijednosti. "Pamet, znanje, dizajn s daleko većim učešćem - to je naša budućnost, a ne prodaja jeftine sirovine i jeftine radne snage", zaključuje Pašalić.