U Gradištu kraj Županje dodijeljene Zlatne repe

U Gradištu kraj Županje dodijeljene Zlatne repe U Gradištu kraj Županje dodijeljene Zlatne repe
Foto:HRT/Mirta Milas Foto:HRT/Mirta Milas
Foto:HRT/Mirta Milas Foto:HRT/Mirta Milas
Foto:HRT/Mirta Milas Foto:HRT/Mirta Milas
Foto:HRT/Mirta Milas Foto:HRT/Mirta Milas

Foto: HRT/Mirta Milas

Proizvođačima koji su ostvarili najbolji prinos bijelog šećera i najbolju digestiju u 2018. dodijeljena su vrijedna priznanja - najboljim kooperantima i poslovnim partnerima županjska je Sladorana dodijelila osam, a Tvornica šećera Viro šećerana šest Zlatnih repa.

Sladorana je najboljim kooperantima i poslovnim partnerima dodijelila osam priznanja. Najbolji proizvođač u kategoriji više od 500 ha je tvrtka PIK Vinkovci, dok je Agro-Tovarnik d.o.o. dobio priznanje u kategoriji najboljeg proizvođača od 100 do 500 ha. Nagrađeni proizvođač od 50 do 100 ha je Andrija Brčić iz Vrbanje, a u kategoriji od 20 do 50 ha Dimitrije Ljubojević iz Dalja. Brinka Sudarić iz Starih Mikanovaca Zlatnu je repu osvojila u kategoriji do 20 ha, a Mirko Mandić iz Drenovaca kao najbolji proizvođač u kategoriji od 10 do 20 ha.

Priznanje za dugogodišnju uspješnu suradnju dobilo je gospodarstvo Lug d.o.o. iz Luga te Vinkovačka televizija.  

Za područje Viro tvornice šećera Zlatnu je repu u kategoriji od 1000 ha i više dobila tvrtka Belje. Poljoprivrednom dobru iz Gradine d.o.o. dodijeljeno je priznanje za najboljeg proizvođača šećerne repe u kategoriji preko 100 ha, a u kategoriji od 50 do 100 ha nagrađen je Duško Trstenjak iz Branjinog Vrha. Ivica Ligda najbolji je proizvođač u kategoriji od 20 do 50 ha, u kategoriji od 10 do 20 ha pobjednik je Tomislav Krištan iz Sopja, a Tomislav Tomiek iz Koprivničkih Brega u kategoriji do 10 ha.

"Ovo je sigurno najgora godina otkad sam ja u poslu. Starije kolege ne pamte takvo što - jedna kombinacija katastrofalnih cijena, prinosa, loše kvalitete šećerne repe, malih iskorištenja u   tvornicama. Godina je to koju treba što prije zaboraviti. Zbog iznimno kratke kampanje dodjelu Zlatne repe organizirali smo u prosincu umjesto u veljači. Želimo završiti ovu godinu, zaboraviti sve loše što je bilo i krenuti u sljedeću godinu nadajući se boljim rezultatima. Ugovaranje nove prozvodnje još je u postupku. Naravno kako su proizvođači nastradali sa šećernom repom i imali izuzetno loše rezultate, to se odmah odražava i na smanjenjom zanimanju za sjetvom šećerne repe. Očekujemo da ćemo u Hrvatskoj zasijati nekih 10 000 do 12 000 hektara i oko 2000 hektara u Mađarskoj i Sloveniji, ukupno 14 000 hektara.  Prvi put u mojoj praksi dolazi do rasta cijene šećera tijekom kampanje. Obično je u kampanji veliki pritisak na tržište i cijene padaju, no ovo je prvi put da se cijena oporavlja. Pozitivni su trendovi tu, nadam se da ćemo u svibnju 2019. godine pričati o nekim višim cijenama, nego što je to bilo prošle godine. Trenutačno je cijena šećera iznad 400 eura, a još smo ga u rujnu prodavali za 280 eura. Imali smo sreću da je Ministarstvo poljoprivrede prepoznalo zahtjevnost proizvodnje šećerne repe te pomoglo proizvođačima u nabavci skupe mehanizacije - Mjera 4.1.1. iznosila je 77 milijuna kuna, nešto malo više od 10 milijuna eura - mislim da je to omogućilo veliki pomak u ovoj proizvodnji.  Nadam se da će se to odraziti pozitivno na sljedećem urodu, jer ova je godina doista katastrofalna u svakom pogledu", rekao je predsjednik Uprave Viro grupe Željko Zadro.

Ivan Rešić, član Uprave Viro grupe rekao je kako je prosječan prinos šećerne repe ove godine iznosio od 50 do 53 tone po hektaru s digestijom od 14,3 posto. "Svakako da nas prinos šećera od 8 tona/ha ne zadovoljava - to je bila loša godina. Ugovaranje proizvodnje odvija se uobičajenim tijekom. Naši su stalni kooperanti već napravili ugovore, tako da smo trenutačno na oko 3000 ha. Dosta je tu elemenata koji jako utječu na konačan broj ugovorenih hektara, no to je tema za puno širu raspravu. Činjenica je da se broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava sve više smanjuje, a sve se više povećavaju površine i tu dolazimo do problematike potpora. Šećerna se repa nikako ne uklapa u to s obzirom na intenzitet rada na toj kulturi i poslove koje zahtijeva. Ona je  dugi niz godina bila najprofitabilnija ratarska kultura, jer uz osnovnu potporu ima i posebnu potporu, no za njezin su uzgoj potrebni i znanje i trud. S naše strane moramo učiniti sve kako bismo pojasnili proizvođačima koliko je šećerna repa važna, ne samo zato što je profitabilna, nego i zbog plodoreda.  Ove smo godine imali dosta truleži na šećernoj repi i to upravo zbog "suženog" plodoreda, odnosno malog broja kultura koje se "okreću". Ako ne napravimo nešto po tom pitanju, dovest ćemo i cijelu poljoprivrednu proizvodnju u pitanje. Proizvođači nisu dovoljno svjesni veličine tog problema, a bojim se da će biti prekasno kad se osvijeste. Zbog toga ćemo u najkraćem vremenu organizirati predavanja o ratarskoj proizvodnji. Ako u njoj nema plodoreda u kojem su i šećerna repa,  i ječam, i pšenica, i uljarice, odnosno ako ne budemo koristili tlo u duhu dobre poljoprivredne prakse, stvorit ćemo si ogromne probleme. Primjer je Srbija u kojoj su ti trendovi negativni i gdje će trebati puno truda i energije da se oni preokrenu".