Udruživanje i proizvođačke organizacije ključ su konkurentnosti

Udruživanje i proizvođačke organizacije ključ su konkurentnosti Udruživanje i proizvođačke organizacije ključ su konkurentnosti

foto: HRT/Mirta Milas

"Hrvatska se poljoprivreda danas nalazi u paradoksalnoj situaciji-u proizvodnji velikog broja proizvoda nije samodostatna, a s druge se strane dobar dio tih proizvoda se izvozi". Rekao je to otvarajući konferenciju "Ruralni razvoj-uloga u lancu proizvodnje hrane" u Osijeku ministar Tomislav Tolušić.

"Tvrtka Kraš uvozi sirovine kojih nema u Hrvatskoj kao što je npr. kakao, no brašno, šećer i kukuruznu krupicu -tu nemamo problema. Naši su proizvođači uvijek iz Hrvatske i to je uhodano već niz godina. Konditorska  je industrija najvažniji potrošač šećera –imamo tri šećerane u Hrvatskoj i vrlo smo značajni kupci. Za naše kekse i vafle koristimo velike količine brašna i siguran sam da su naši partneri zadovoljni s nama", rekao je Alen Varenina.

"Mi smo ovu konferenciju napravili na taktičkoj i na strateškoj razini:pokazivanje primjerima kako je moguće povezivati domaću proizvodnju i domaću prehrambenu industriju, jer mislimo da je izvoz zapravo rješenje većine hrvatskih gospodarskih problema, a onda unutar toga bolje je da domaći proizvodi završe u izvozu, nego da ih pokušamo zaštititi od inozemne konferencije, što se ne uspijeva. Na strateškoj razini – ministrica Gabrijela Žalac je najavila izradu strategije razvoja Hrvatske do 2030.- ona mora biti dovršena u iduće dvije godine i konferencije poput ove moraju poslužiti i za traženje putova kako da interesi  poljoprivrede, interesi  Slavonije, uđu u strategiju razvoja Hrvatske do 2030. To traži Europska komisija, ako to ne napravimo nećemo imati pristup fondovima, tako da je to prilika i za poljoprivredu i za Slavoniju da se ugradi u strategiju Hrvatske.", istaknuo je Miodrag Šajatović iz Lidera.

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić: "Danas u velikoj većini proizvoda nismo samodostatni, a s druge strane dobar dio tih proizvoda izvozimo. Imamo jednu paradoksalnu situaciju-ne proizvodimo dovoljno, ali opet to što proizvodimo u određenom dijelu izvozimo. Kroz Program ruralnog razvoja možemo napraviti puno-imamo 2,4 milijarde eura, od čega smo raspisali natječaja za preko 50 posto vrijednosti, 30 posto smo ugovorili, 15 posto već dosada isplatili. Novi  natječaji imali su brži i lakše procedure i rezultirati lakšim povlačenje novaca i te ćemo novce potrošiti puno prije kraja 2020. godine te ćemo imati 100-tnu iskorištenost tog dijela.  Zakonodavnim okvirom možemo pomoći kroz Zakon o poljoprivrednom zemljištu, Zakon o suzbijanju nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom, kratkim lancima opskrbe... Osobno mislim da bez udruživanja i proizvođačkih organizacija OPG-ovi neće moći postignuti ozbiljniji nastup na tržištu. Za to imamo novce i želimo da naši proizvođači uspiju, da budu učinkovitiji, konkurentniji i da svoje proizvode bolje prodaju i na hrvatskom i na stranim tržištima.

Situacije poput elementarnih nepogoda ne možemo u potpunosti izbjeći, ali i to možemo riješiti kroz osiguranje i niz drugih mjera koje poljoprivrednici mogu dobiti i kroz EU fondove i uz pomoć države. Tu govorimo o kapacitetima kao što su ULO hladnjače, raznorazni prerađivački kapaciteti, zaštita i dr. Mi još uvijek nismo na razini učinkovitosti  i konkurentnosti kao druge europske zemlje. Nemojte zaboraviti – mi se uvijek volimo uspoređivati s Francuskom, Njemačkom, Italijom i Austrijom, a te države pedesetak godina kroz PRR ulažu u svoje poljoprivrednike. Mi idemo ubrzanim korakom, ali treba proći neko vrijeme da bismo uopće sustignuli te države. Po meni je Poljska super primjer, relativno je mlada država (ako uspoređujemo sa starim članicama) gdje se zapravo kroz EU fondove jako puno uložilo u sektor poljoprivrede i to se vidi. To je po meni ono što očekuje i Hrvatsku. Naš proizvođač treba biti udružen, znati što i za koga proizvodi. Kod nas se dosta toga radi stihijski - dvije smo zadnje godine sadili smilje, sad ćemo svi saditi češnjak, a za tri godine banane - tu proizvođači moraju drukčije postaviti stvari, neke zdrave temelje. Primjerice imate dobar primjer voćara s preko 100 ha u Baranji koji kompletnu proizvodnju izvozi i vrlo je stabilan, bez obzira je li bilo elementarne nepogode ili nije. Ima, dakle, i super primjera, ali će ih u vremenu koje dolazi biti i puno više".                            

Reportažni prikaz: Ruralni razvoj-uloga u lancu proizvodnje hrane