Uručene nagrade Grada Vukovara

Uručene nagrade Grada Vukovara Uručene nagrade Grada Vukovara

fotografije: HRT/mp

Počasnim građaninom Vukovara proglašen je arheolog Aleksandar Durman. Nagradu za životno djelo primili su književnik Pavao Pavličić i ravnateljica Gradskog muzeja Vukovar Ružica Marić. Priznanja su dodijeljena u povodu Dana grada, 3.svibnja, a svečanost je bila odgođena zbog pandemije koronavirusa.


Čestitajući nagrađenima, vukovarski gradonačelnik Ivan Penava je istaknuo da se radi o jakim i respektabilnim imenima ljudi koji su svojim radom i marljivošću zadužili Vukovar.
"Čestitam svima jer svi nagrađeni su zaslužili ove nagrade", poručio je Penava.
Počasni građanin Vukovara, arheolog Aleksandar Durman, koji niz desetljeća istražuje prapovijesnu Vučedolsku kulturu, rekao je kako nikada u životu nije ni pomislio da bi mogao postati počasni građanin.
"Netko je valjda prepoznao da sam se valjda dovoljno trudio. Od 1981. godine kopam na Vučedolu  i s tim lokalitetom sam se i saživio i strašno sam ponosan što znamo da je u ono doba Vučedol bio najviša razina civilizacije u svijetu", rekao je Aleksandar Durman.
Nagrađen nagradom za životno djelo, književnik  Pavao Pavličić poručio je kako mu nagrada znači puno jer je, između ostalog i znak "da vas i ono što radite netko prati i prepoznaje kao određenu kvalitetu".
"Ovo priznanje mi znači najviše, jer je Vukovar moj rodni grad, a  s druge strane, manje više, sve što sam pisao bilo je vezano uz Vukovar. I čini mi se ja ovom gradu nikada ne mogu vratiti dug koji imam prema njemu od trenutka kada sam se u njemu rodi i proveo svojih dvadeset godina", kazao je Pavličić. 

Medalje Grada Vukovara uručene su generalu Damiru Krstičeviću i Lidiji Miletić, ravnateljici Osnovne škole Dragutina TadijanovićaOdlukom Gradskoga vijeća na sjednici održanoj u lipnju dodijeljeno  je i 15 plaketa. Među nagrađenima je i Klub veterana 148. br. HV, Zagreb-Trnje koji je u suradnji sa udrugama iz Domovinskog rata grada Zagreba, organizirao proteklih 13 godina obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje u gradu Zagrebu, pod sloganom: "I reći ću Vam samo još jednu stvar - ZAPAMTITE VUKOVAR". 

Prof.dr. Aleksandar Durman - iz biografije znanstvenika

Rođen 1949. godine u Zagrebu, gdje je 1975. na Filozofskom fakultetu diplomirao arheologiju i povijest. Tijekom studija je stekao veliko terensko iskustvo, jer je sudjelovao na dvadesetak arheoloških istraživanja, ali je i 1972. šest mjeseci proveo u British Library. Od 1976 radi kao asistent na Odsjeku za arheologiju. Magistrirao s temom iz područja prapovijesne arheologije 'Metalurgija vučedolskog kulturnog kompleksa' 1983., a doktorirao 1991. s temom "Metal u prapovijesnom društvu jugoistočne Europe". Godine 1993. izabran je za docenta, od 1999. je u zvanju izvanrednog te od 2005. redovitiog profesora na Katedri za arheometriju i metodologiju. Glavno mu je znanstveno područje istraživanja prapovijesna arheologija gdje primarnu pozornost usmjerava na odnos tehnologije i mitologije i utvrđivanja što preciznije apsolutne starosti u arheologiji. Vodio je više od šezdeset arheoloških iskopavanja - od Dubrovnika preko Istre do Vukovara. Opsegom se ističu Vinkovci - Hotel (1977-1978) i Vučedol - Vinograd Streim (1984-1990, 2001- 2014), koji ulaze u kategoriju najvećih prapovijesnih istraživanja u Hrvatskoj. Do 2014. je bio voditelj temeljnog znanstvenog projekta “Vučedolska kultura na tlu Hrvatske” Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske. Predstavnik je Hrvatske u Međunarodnom odboru za prapovijesnu i ranu metalurgiju željeza te aktivni suradnik najvećeg projekta za apsolutno datiranje prošlosti - “Aegean and Near Eastern Dendrochronology Project” sa sveučilišta Cornell, SAD, gdje je mjereći uzorke drveta s brojnih arheoloških nalazišta u Hrvatskoj, u više navrata, proveo dvije godine. Radi značaja i dimenzija posla projekt se u 2013. preselio u svjetsku matičnu instituciju za dendrokronologiju u Tucson, Arizona, SAD pod nazivom “Center for Mediteranean Archaeology and The Environment”. Potaknuo je i suorganizirao kroz IPA Cross-Border Programme - Projekt VIOR (Croatia -Bosnia and Herzegovina) 2007. -2013. "Povijesno nasljeđe u turističkom projektu Vinkovaca i Orašja" te je suvoditelj međunarodnog bilateralnog projekta Hrvatska - Slovenija "Arheološke relacije na području Mediterana, Alpi i Panonske nizine. Izabrana poglavlja europske kulturne povijesti". Kao savjetnik i znanstvenik - istraživač od 2007. do 2011. sudjeluje na projektu “Razvoj sustava za DNA analizu arheoloških koštanih uzoraka” (šifra projekta: 309-1300855-2738, glavni istraživač je Damir Marjanović). Izlagao je na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima, u zadnje vrijeme uglavnom plenarnim predavanjima - Cardiff, Sopron, Lubljana, Kobarid, Berlin, Pula, a od 2008. do 2013. držao je u Opatiji kao pozvani predavač uvodna predavanja na International Foundymen Conference koju organizira Metalurški fakultet Sveučilišta u Zagrebu za sudionike iz 15 europskih zemalja. Kao gost profesor predavao je na brojnim sveučilištima, kao što su Tübingen, Heidelberg, Berlin, Nottingham, Beč, Basel, Atena, Solun, Cornell, Wake Forest, SUNY Cortland, Toronto, Montreal, Ottawa, Alžir itd. U tri je sezone vodio arheološku školu na Rabu čiji je pokretač bio Filozofski fakultet, a na Vučedolu od 2005. - 2008. međunarodnu ljetnu školu s brojnim stranim studentima. Na temelju njegovog projekta iz 1997. upućenom Vijeću Europe, koji je zatim UNESCO preporučio Europskoj banci za obnovu i razvoj, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske je dogovorilo financiranje gradnje "Arheološko turističkog parka i Muzeja vučedolske kulture, nedaleko od Vukovara. Godine 2011. na temelju rezultata istraživanja na Vučedolu Svjetska udruga novinara i putopisaca dodijelila je Zlatnu jabuku gradu Vukovaru ”Celebrating 5000 years of Vučedol Culture”. U tri je navrata obavljao dužnost pročelnika Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta. Bio je član Znanstvenog područnog vijeća za humanističke znanosti (od 2000.-2004.), član Senata Zagrebačkog sveučilišta (2006. - 2010.), a do 2013. bio je član Područnog vijeća za humanističke znanosti Nacionalnog vijeća za znanost i Odbora za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu. U čelništvu Hrvatskog arheološkog društva, počevši od 1981. obnašao je dužnosti 20-tak godina. U cilju boljeg razumijevanja prošlosti i popularizacije arheološke struke pripremio je više izložbi s temom iz prapovijesne arheologije, od kojih su neke bile i međunarodne. Za Hrvatsku radioteleviziju snimio tridesetak arheoloških emisija i tri serije, a surađivao je i s BBC- em. U zadnjih desetak godina intenzivno se bavi promicanjem arheološkog turizma, posebno u slavonskom prostoru (primjer 'Vinkovci- najstariji europski grad', itd.). Dobitnik je više nagrada i priznanja među kojima se ističu Državna nagrada za znanost (2001), Nagrada grada Zagreba (2001), Povelja grada Vukovara (1986), Medalja grada Vukovara (2003), Godišnja nagrada Hrvatskog arheološkog društva ”Josip Brunšmid” (2008), Zlatna plaketa “Grb Grada Vinkovaca” za 2011 te nagrada za životno djelo "Don Frane Bulić" Hrvatskog arheološkog društva 2013. Objavio, uredio, potaknuo i recenzirao veliki broj knjiga i članaka.