Velika šteta od divljači na ratarskim kulturama u Topolju

Velika šteta od divljači na ratarskim kulturama u Topolju Velika šteta od divljači na ratarskim kulturama u Topolju
Foto: HRT/Mirta Milas Foto: HRT/Mirta Milas
Foto: HRT/Mirta Milas Foto: HRT/Mirta Milas
Foto: HRT/Mirta Milas Foto: HRT/Mirta Milas
Foto: HRT/Mirta Milas Foto: HRT/Mirta Milas
Foto: HRT/Mirta Milas Foto: HRT/Mirta Milas
Foto: HRT/Mirta Milas Foto: HRT/Mirta Milas
Foto: HRT/Mirta Milas Foto: HRT/Mirta Milas
Foto HRT: MelitaHoma Foto HRT: MelitaHoma

Foto: HRT/Mirta Milas

Poljoprivrednici iz Topolja očajni su zbog milijunske štete od divljači na usjevima. Ističu da, otkad su Mađari, prije nekoliko godina podignuli bodljikavu žicu na granici s Hrvatskom nema migracija jelenske divljači te se njihov broj stalno povećava.

Poljoprivrednici iz Topolja resornom ministarstvu poručuju: "Smanjite broj divljači ili ćemo napustiti svoja ognjišta".  Štete na usjevima su od 60 do 100 posto, ugroženo je više od 10 000 hektara, uložili smo maksimalno u agrotehniku, a na kraju ćemo poslovati s gubitkom". Uništeno im je više od polovice uroda, a katastrofa će, ako resorno ministarstvo i Vlada ne poduzmu odgovarajuće mjere biti i puno veće. Vinko Kovačev iz Topolja, član Poljoprivredne zadruge Bajmak "Svake su godine štete prisutne, no ove su godine katastrofalne. Prije tri godine podnijeli smo dvaput tužbu zbog šteta Općinskom sudu, no nismo uspjeli. Lovci su nam rekli „Slobodno ti tuži, nikad nećeš dobiti presudu u svoju korist”. Pokušali smo pravnim, legalnim putem, ali to očito ne ide tako u našoj državi. Pogođene su sve kulture na poljima. Imali smo 13 ha repice koju "kao" jeleni ne jedu. Bila je zelena i sve su pojeli. Danima smo ih zastrašivali, bacali petarde, oni se povuku na pola sata i opet se vrate. Lovci nam kažu da štitimo svoje usjeve. To i činimo, ali ne možemo danonoćno biti na njivama. Najveći je problem količina te divljači. Imam i 20 ha šljiva, pojeli su sve, čak i lišće. Jeleni bez problema preskoče ogradu od metar i pol - mi se jednostavno ne možemo obraniti. Otkad su Mađari podignuli žičanu ogradu, situacija je puno gora. Dotada je bilo migracija. Divljač je odlazila u Mađarsku i vraćala se. Divljač u kolovozu i rujnu obično bude tu, ali su otprilike nekako u to vrijeme Mađari podignuli ogradu i sva je divljač ovdje i ostala. Naše lovačko društvo uporno priča kako nema kvotu za odstrel, da imaju 20 jelena, no mi procjenjujemo kako ih je ovdje od 2000 do 3000 komada. Ove godine bit će ih još 1500 više, jer je svaka košuta otelila jedno mlado. 3000 komada divljači pojede ogromnu količinu hrane, katastrofalna je šteta na usjevima. Nužno je smanjiti broj divljači, pitanje je jedino: "li mi ili ta divljač". Ovdje smo stoljećima, nije nas otjerao rat i druge elementarne nepogode, no čini se da smo sad pred zidom. Ako se ne smanji broj divljači neće biti dobro. Svi ovi ljudi ovdje su seljaci, 300 smo godina na ovim prostorima, riječ je o četrnaest generacija. Posijete kukuz na 50 ha, usjevi izgledaju krasno i netko vam sve uništi. Mi ni ne znamo tko nam neprijatelj. Jeleni? Smiješno je to reći u današnje vrijeme. Lovačko se društvo kune da ne može učiniti ništa, no pojedinci dobro žive. Sad je rika jelena, ta se divljač prodaje za desetak tisuća eura. Netko od toga ima koristi. Samo ovdje je šteta pola milijuna kuna". Mladi poljoprivrednik Branko Đurić dodaje: "Gdjegod je jelenska divljač zagrizla klip kukuruza nastaje crna snijet i takav kukuruz nitko ne želi otkupiti". Matija Andrić iz Topolja ima četiri zaposlena djelatnika, no kaže neće zadugo: "Sve su ove kulture posijane na kredit, a mi ga ne možemo vratiti. Uroda nema, zarade nema, na gubitku smo". Otac mladog poljoprivrednika Marija Rakića iz Osijeka ima tvrku Zeleno zlato u Topolju. Obrađuju 350 hektara zemlje i u ovaj je posao Mario prije četiri godine ušao s puno entuzijazma: "Bio sam pun elana, jer je poljoprivreda grana koja uvijek nešto donese. Lako je otići van, lako je otići na Jadran. Htio sam nastaviti i dodatno poboljšati poslovanje s dvadesetogodišnjom tradicijom, no kad vidite kolike su štete, nakon napornoga rada, ne znam kakva je budućnost". Teške situacije svjesni su i u Lovačkom savezu Osječko-baranjske županije, no kažu da oni ne mogu ništa učiniti. Predsjednik Zlatko Stolnik: Ne možemo ništa bitno poduzeti. Postavili smo električne pastire i repelente". Na potezu je ministarstvo poljoprivrede koje može naložiti pojačani odstrel divljači, ali i mijenjati Zakon o lovstvu.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Željko Kraljičak: "Nije rješenje da napravimo krvoproliće, nego da jednim razumnim odnosom i razumnim programom u razumnom vremenskom razdoblju riješimo ovaj problem na zadovoljstvo i poljoprivrednika i lovaca. Ne bih govorio o tome da je netko napravio propust. Ako na jednom dijelu lovišta imate 700 ili 800 jedinki koje svaki dan moraju pojesti jednu ili dvije tone hrane, oni će to danas napraviti na jednoj parceli, drugi put na novoj parceli. To bogatstvo divljači koju imamo trebamo sačuvati. Lovci mogu hraniti divljač, poljoprivrednici mogu poduzimati mjere da fizički spriječe da divljač ulazi na njihove njive. Najvažnija je sinergija i dogovor svih na terenu". Kraljičak je najavio sastanak o toj problematici koji će se uskoro održati u Osječko-baranjskoj županiji.