"Veliko polje u Slatini - prapovijesna groblja"

"Veliko polje u Slatini - prapovijesna groblja"

fotografija iz poziva organizatora

"Veliko polje u Slatini - prapovijesna groblja" naziv je izložbe koja će se u četvrtak, 4.srpnja, otvoriti u osječkom Arheološkom muzeju. Autorice izložbe i kataloga su viša kustosica AMO Slavica Filipović i Daria Ložnjak Dizdar iz Instituta za arheologiju Zagreb.

polje-u-slatini-pozivnica.jpgIzložba obuhvaća reprezentativne nalaze iz groblja kasnog brončanog doba  (kulture polja sa žarama – 10 grobova) i 1 grob iz starijeg željeznog doba (prvi ravni halštatski grob u Podravini) te osam plakata. Na plakatima su opisane kratke informacije o lokalitetu i arheološkim istraživanjima, prostorni odnosi prapovijesnih naselja i groblja na Velikom polju, pogrebni običaji kasnog brončanog doba u srednjoj Europi, pogrebni običaji u Slatini u kasnom brončanom dobu te pogrebni običaji i primjer ispraćaja pokojnika u starijem željeznom dobu na primjeru groba iz Slatine. Izložbu prate i fotografije sa samih istraživanja, dokumentiranja i istraživanja arheološke građe i uzoraka,  kako bi se povezao proces arheoloških istraživanja od iskopavanja do muzejske izložbe.

Slatina i slatinski kraj bogati su arheološkim nalazištima iz svih vremenskih razdoblja. Broj istraživanih nalazišta znatno se povećao zaštitnim arheološkim istraživanjima prilikom izgradnje slatinske zaobilaznice 2009. i 2010. godine.

Izložbom Veliko polje u Slatini – prapovijesna groblja predstavlja se javnosti dio rezultata s arheoloških istraživanja jednoga od nalazišta iskopavanih tijekom jeseni 2009. godine u sjeveroistočnom dijelu Slatine. Arheološka iskopavanja na položajima Trnovača i Berezine na Velikom polju u Slatini provedena su od strane Muzej Slavonije Osijek i pod vodstvom više kustosice Slavice Filipović, prof., a rezultirala su otkrićima dijelova prapovijesnih, antičkih i srednjovjekovnih naselja. Ipak, osobiti doprinos novih arheološkim spoznajama koje Slatinu prikazuju kao važno arheološko nalazište na jugu Panonske nizine predstavlja otkriće groblja iz kasnoga brončanog doba te grobova iz starijega željeznog doba.

Ostvarenom suuradnjom Slavice Filipović, Arheološki muzej Osijek i Darie Ložnjak Dizdra, Institut za arheologiju spoznaje o pogrebnim običajima u kasnom brončanom dobu proširene su interdisciplinarnim arheološkim, antropološkim i zooarheološkim analizama istraženih grobova s Velikoga polja. Prigodom povratka arheoloških nalaza u Zavičajni muzej Slatina, priređena je izložba kojom se Slatinčanima i slatinskom kraju želi predstaviti dio arheološke baštine koja se krije pod našim nogama. Iako su arheološka nalazišta trajno ugrožena svakodnevnim gospodarskim te infrastrukturnim aktivnostima, provedbom zaštitnih istraživanja prikupljene su važne spoznaje o dijelu naše prošlosti koje su obogatile te rasvijetlile naše poimanje sadašnjosti i budućnosti. Upravo su rezultati provedenih istraživanja prilikom izgradnje obilaznice s otkrićem grobova pokojnika koji se su naseljavali prostor u kojem i mi danas živimo, ukazali na prolaznost ljudskoga vijeka, no istovremeno su i svjedoci trajne ljudske opstojnosti u pitomome slatinskom kraju gdje se sljubljuju dravska ravnica i osunčane padine Papuka.