XXIX. Krležini dani u Osijeku

XXIX. Krležini dani u  Osijeku

Znanstveni skup i nekoliko predstava i ove godine su glavni sadržaji Krležinih dana, kazališno-teatrološke manifestacije koja se održava u organizaciji Hrvatskog narodnog kazališta i Filozofskog fakulteta u Osijeku.

 

Program XXIX. Krležinih dana


ČETVRTAK, 6. prosinca 2018.

Perivoj kralja Držislava, 17 sati - polaganje vijenca na spomenik Miroslava Krleže (vijenac polaže delegacija Krležinih dana)

HNK u Osijeku, prizemlje, 19 sati - otvaranje izložbe Zinka Kunc Milanov, posljednja primadona (govore direktor Opere Filip Pavišić i autor izložbe Stanislav Živkov)

HNK Osijek, 20 sati - Glumačka družina Histrion - Tito Strozzi: IGRA U DVOJE (redateljica Saša Broz)

 

PETAK, 7. prosinca 2018.

HNK u Osijeku, gledalište, parter, 17 sati - predstavljanje novih izdanja

Antonija Bogner-Šaban: "IVO RAIĆ – HRVATSKI I EUROPSKI GLUMAC I REDATELJ" (govore Boris Senker i autorica)

Višnja Kačić Rogošić: "SKUPNO OSMIŠLJENO KAZALIŠTE" (govore Željka Turčinović, Martina Petranović i autorica)

Tone Papić: "HNK – POVIJEST ZGRADE" (govore Ivica Završki, Božidar Šnajder, Andrija Mutnjaković, Dražen Kušen, Tone Papić, Josip Cvenić)

HNK Osijek, 20 sati - Ivana Šojat "Emet" (redatelj Samo M. Strelec)

 

SUBOTA, 8. prosinca 2018.

 

HNK Osijek, 20 sati - Kazalište Virovitica - Dubravko Habek: "BIJELA KUGA" (redatelj Robert Raponja)

2018_11_30_krlezini_dani_490.jpg

 ********************

Znanstveni skup u suorganizaciji Hrvatskoga narodnog kazališta u Osijeku, Filozofskog fakulteta, Osijek i Odsjeka za povijest hrvatskog kazališta Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU

  

REDATELJI I GLUMCI HRVATSKOGA KAZALIŠTA - Drugi dio

 

PETAK, 7. prosinca 2018. u 9  sati

Svečana dvorana Filozofskog fakulteta, Osijek, Jägerova ul. 9/II

 

Predsjedaju Antonija Bogner-Šaban i Boris Senker

 

Predstavljanje zbornika radova KRLEŽINI DANI U OSIJEKU 2017. REDATELJI I GLUMCI HRVATSKOGA KAZALIŠTA, PRVI DIO (govori Ivan Trojan)

 

Sanja Nikčević, Kazališni čovjek Josip Freudenreich ili od putujućega glumca do nositelja repertoara

Snježana Banović, Prva kazališna redateljica u zagrebačkom HNK-u – glumica Greta Kraus-Aranicki

Goran Pavlić, Bogdan Jerković – nekoliko crtica o avangardi

Ivan Bošković, Ante Jelaska – promicatelj ambijentalnog i pučkog kazališta

Marijan Varjačić, Vladimir Gerić i Varaždin (Uz 90-letnicu)

Boris Senker, Redatelj i književnik Georgij Paro

Dubravka Crnojević-Carić, Damir Munitić, redatelj i Igor Savin, skladatelj

Elena Angelovska, Interkulturalno čitanje Travničke hronike

Igor Tretinjak, Brezovčevi izleti u lutkarstvo

Višnja Rogošić, Boris Bakal i Paul Auster

Suzana Marjanić, Mario Kovač, dr. sc. DJ – prvi redatelj i glumac naših re-enactmenta i njegova redateljska Krležijana

Ana Fazekaš, To nije bilo tako, Olivere! – Ego i alter ego u opusu Olivera Frljića

Anica Tomić, Redateljske bilješke uz iščitavanje Krležine Lede ili Ledino zavođenje u njenoj kazališnoj zavodljivosti

Nataša Govedić,Tipologija bezidejnih režija u Hrvata

 

SUBOTA, 8. prosinca 2018. u 9 sati

Svečana dvorana Filozofskog fakulteta, Osijek, Jägerova ul. 9/II

 

Predsjedaju Lucija Ljubić i Martina Petranović

 

Anamarija Žugić, Učitelji i učenici kao redatelji i glumci novolatinskog isusovačkog kazališta

Martina Petranović, Redatelji i glumci u ulozi pisaca

Kristina Peternai Andrić, Kako režirati invalidnost?

Ana Gospić Županović, Između stvarnosti i fikcije: neki aspekti dokumentarnog kazališta u Hrvatskoj (na primjeru reprezentacije majčinstva i reproduktivnog legislativnog okvira)

Maja Đurinović, Rajko Pavlić i Staša Zurovac, dva autora plesnog teatra između koreografije i režije

Robert Raponja, Oblikovanje partiture radnje iz glumačke i redateljske perspektive

Ivan Trojan, Studiji glume u Osijeku

Lucija Ljubić, Božena Kraljeva i hrvatsko glumište

Mira Muhoberac, Glumac Žarko Potočnjak

Antonija Bogner-Šaban: Vlasta Ramljak – glumica triju kazališta

Ana Stojanoska, Gospoda Glembajevi – makedonska perspektiva

Lena Andrijolić – Helena Peričić, Drame Izići na svjetlo u (auto)refleksiji: primjer ratnoga diskursa – četvrt stoljeća poslije