Za ruralni razvoj na raspolaganju više od 500 milijuna kuna kredita

Za ruralni razvoj na raspolaganju više od 500 milijuna kuna kredita

Foto M. Milas/HRT/arhiva

Hrvatska banka za obnovu i razvitak i tri poslovne banke - OTP, PBZ i Zagrebačka, u Ministarstvu poljoprivrede potpisale su sporazum o provedbi financijskog instrumenta Investicijski krediti za ruralni razvoj, čime se na raspolaganje poljoprivrednicima stavlja više od 500 milijuna kuna kredita.

Investicijskim kreditima za ruralni razvoj mogu se financirati projekti u vrijednosti od 50 tisuća do maksimalno milijun eura, s rokovima otplate i do 15 godina, uz moguć poček od tri do pet godina, kao i uz povoljnije cijene financiranja, što podrazumijeva niže kamatne stope, kao i oslobađanje korisnika plaćanja uobičajenih naknada.Očekivana prosječna ponderirana kamatna stopa će se tako kretati od 1,2 do 2,1 posto.

Tim financijskim instrumentom, koji se plasira preko poslovnih banaka, podupiru se ulaganja u restrukturiranje, modernizaciju i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava, zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš, korištenje obnovljivih izvora energije, povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima, razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima kao i modernizaciju tehnologija, strojeva, alata i opreme pri dobivanju drva i šumsko-uzgojnim radovima te u predindustrijskoj preradi drva.
Omogućava se i financiranje obrtnih sredstava povezanih s ulaganjem i to do 30 posto prihvatljivih troškova ulaganja ili do 200 tisuća eura, ovisno o tome koji je iznos viši.
Korisnici kredita su poljoprivrednici i prerađivači poljoprivrednih proizvoda te subjekti koji djeluju u sektoru šumarstva, što obuhvaća obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG), obrte registrirane za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, trgovačka društva te zadruge.
Ključno upravljačko tijelo u provedbi tog financijsko instrumenta je Ministarstvo poljoprivrede, dok Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju sudjeluje kao akreditirana agencija za plaćanje, HBOR ima ulogu upravitelja fonda, što podrazumijeva odabir banaka kroz postupak javne nabave, kao i nadziranje izvršenja sporazuma, dok su poslovne banke OTP, PBZ i Zaba one kojima korisnici predaju zahtjeve za kredit.
Ukupni programski doprinos za taj financijski instrument iznosi 268,2 milijuna kuna, a najvećim dijelom se sufinancira sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, a manjim dijelom nacionalnim doprinosom. 
Pritom, poslovne banke će u okviru svakog kredita kojeg odobravaju osigurati 50 posto vlastitih sredstava, pa će se na taj način za krajnje korisnike osigurati navedenih više od 500 milijuna kuna.
Predsjednica Uprave HBOR-a Tamara Perko kazala je da je na ruralnim područjima jako bitno, s obzirom da se tamo nalazi socijalno osjetljivo stanovništvo podložno migracijama, otvaranje novih i boljih radnih mjesta, pri čemu napominje da se analizom Europske investicijske banke utvrdio jaz u financiranju projekata iz ruralnih područja.
Ističe da je ovo peti financijski instrument te banke, po čemu se HBOR nalazi među najboljim razvojnim bankama u Europi. Od toga su tri financijska instrumenta za privatni sektor, dva za javni, a do sada je tako odobreno više od 700 milijuna kuna kredita.
Kada je pak riječ o financiranju poljoprivrede, od 2014. je poduprto više od 1.700 projekata iznosa većeg od pet milijardi kuna, navodi Perko.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković podsjetila je da je Ministarstvo cjelokupni koncept financijskih instrumenata počelo razvijati krajem 2016. godine, pri čemu napominje da je program ruralnog razvoja trenutno ugovoren na razini od 70 posto od dodijeljene alokacije, dok je isplaćeno više od 40 posto sredstava.
Tako je u sklopu financijskog instrumenta Mikro i mali zajmovi za ruralni razvoj, ukupne alokacije od 134,2 milijuna kuna, dosad odobreno više od 108 milijuna kuna, a isplaćeno gotovo 98 milijuna kuna. Tu je i financijski instrument "Pojedinačna jamstva za ruralni razvoj" koji se počeo provoditi u veljači ove godine, a dosad je za tri projekta izdano 11,2 milijuna kuna jamstava.