Ivanje, dan krijesova, "ljetni Božić"

Ljetno Ivanje posebno svetkuju župe posvećene svetom Ivanu Krstitelju na Brijestu i u Sarvašu; diljem Hrvatske pale se krijesovi, a za ovaj su prvi ljetni blagdan vezani i brojni drugi narodni običaji.

Sveti Ivan Krstitelj, uz Blaženu Djevicu Mariju, jedini je svetac kojemu Crkva slavi dan rođenja ili zemaljski rođendan 24. lipnja. Zovemo ga i „ljetni Božić“. Ivanjski krijesovi običaj su paljenja vatre uoči svetkovine rođenja svetog Ivana Krstitelja.

Riječ je zapravo o pretkršćanskom narodnom običaju koji pripada ciklusu običaja vezanih uz zimski i ljetni suncostaj, te proljetnu i jesensku ravnodnevicu. Ivanjski krijesovi vezani su uz žetvene običaje i početak ljeta.Od starine ovi se običaji vežu uz 24. lipnja, kad je padao ljetni suncostaj, te je to bio najduži dan u godini. Kako je julijanski kalendar (365,2500 dana) bio nešto duži od tropske godine (365,2422 dana), astronomski se suncostaj pomicao svakog stoljeća za otprilike tri dana, što je zaustavljeno reformom kalendara pape Grgura XIII. i prihvaćanjem gregorijanskog kalendara. Otada ljetni suncostaj pada oko 21. lipnja. Ivanjske su svečanosti ipak u mnogim dijelovima Europe ostale vezane uz svetkovinu rođenja sv. Ivana Krstitelja.

Od starine ovi se običaji vežu uz 24. lipnja, kad je padao ljetni suncostaj, te je to bio najduži dan u godini. Kako je julijanski kalendar (365,2500 dana) bio nešto duži od tropske godine (365,2422 dana), astronomski se suncostaj pomicao svakog stoljeća za otprilike tri dana, što je zaustavljeno reformom kalendara pape Grgura XIII. i prihvaćanjem gregorijanskog kalendara. Otada ljetni suncostaj pada oko 21. lipnja. Ivanjske su svečanosti ipak u mnogim dijelovima Europe ostale vezane uz svetkovinu rođenja sv. Ivana Krstitelja.
U svim hrvatskim krajevima postojali su ivanjski običaji, najčešće vezani uz paljenje ivanjskih krijesova, što se u mnogim područjima zadržalo i do današnjeg dana. Pritom se skuplja granje koje se onda zapali, a djeca i mladi ga preskaču. Često se takvi krijesovi pale na bregovima ili uz obale rijeka kako bi ih se moglo vidjeti iz što veće udaljenosti. U Pokuplju se osobito sačuvao običaj njihova paljenja uz obalu Kupe, a slično je i na obalama Cetine u Dalmaciji.

Posebne manifestacije pod nazivom „Ivanjski krijesovi“ održavaju se u Požegi, Karlovcu, Đakovu, Donjoj Stubici, Lukavcu, Špišić Bukovici i drugdje

Djelovanje i život svetog Ivana Krstitelja poznat je iz Biblijskog izvješća sva četiri Evanđelja. U evanđeljima je također moguće pronaći izvješće o završetku Krstiteljeva života, o njegovu umorstvu. O tome također piše i židovski povjesničar iz 1. stoljeća Josip Flavije. On govori da je Ivan Krstitelj umoren u utvrdi Makerontu. Ta se utvrda nalazi na istočnoj strani Mrtvoga mora, a i arheološke iskopine tu tvrdnju potkrepljuju. Katolička crkva ga naziva Krstiteljem jer je u rijeci Jordanu krstio samog Gospodina, kad je Duh sveti sišao na Nj. U istočnoj se pak Pravoslavnoj crkvi Ivan naziva Pretečom, jer je on onaj koji je svojom pojavom i djelovanjem prethodio Jaganjcu Božjem, kako Krista i sam naziva. Njega u povijesti Biblije nazivaju posljednjom starozavjetnom proročkom osobom. Istovremeno je i prvi novozavjetni svetački lik. On je spona između dva saveza, Staroga i Novoga.