Hrvatski radio

Radio Osijek

18:39 / 15.07.2015.

Autor: Tatjana Mautner

Kako je ocijenjen osječki "bidbook"

HRT logo

HRT logo

Foto: HRT / HRT

Europska je komisija objavila izvještaj Povjerenstva neovisnih stručnjaka koje je krajem svibnja od devet gradova kandidata za europsku prijestolnicu kulture 2020. godine za drugi krug natjecanja izdvojio četiri, među kojima i Osijek.

Povjerenstvo u izvješću ističe glavne prednosti i nedostatke predloženih koncepcija, kao i preporuke na koji način ih unaprijediti, a prema komentarima tog izvješća u Novom listu, primjerice, naklonjeniji su Osijeku, Puli i Dubrovniku, nego Rijeci.
Osijek je, kada se usporede svi kandidati, ponudio najveći budžet. U planu je  36,5 milijuna eura, od čega je razvoju kulturnih i umjetničkih projekata namijenjeno 27,5 milijuna, što je više od ukupnog riječkog proračuna. Slijedi Pula s planirana 33,25 milijuna eura, od čega su dvije trećine za programe, dok Dubrovnik namjerava potrošiti 31 milijun eura, od čega, kao i Pula, za programe planira 23,5 milijuna.
„Iako novac nije presudan kriterij, što potvrđuje i primjer Zagreba koji unatoč najvećem budžetu (49,7 milijuna eura) nije prošao prvu selekciju, od Europskih prijestolnica kulture ipak se očekuje određena razina ambicije mjerena i financijskim parametrima“, piše Novi list.
Osijek se natječe s temom „Oxygen2020“ koja uključuje četiri tematske cjeline: Culture Park (Park kulture), Living Fields (Živuća polja), Hacking the Future (Hakiranje budućnosti) i Bridges over Water (Mostovi preko vode), postavljenu kroz kulturnu strategiju grada. Povjerenstvo smatra da su odabrane programske teme vrlo koherentne i sadrže jasnu umjetničku viziju. Pristup pojedinim temama vrlo je inovativan, osobito u „Hakiranju budućnosti“ gdje se spajaju baština i digitalne tehnologije.
Povjerenstvo  naročito cijeni želju Osijeka da se uhvati ukoštac s teškim nasljeđem rata i da diskurs konflikta prevlada kulturom dijaloga. Pohvaljen je potencijal grada s 22 manjine i programski dio posvećen pomirbi i dijalogu te uspostavi nove platforme za društvo bez sukoba.
Posebno je istaknut i „Pannonian Challenge“, dio koji je namijenjen djeci i mladima, kao inovativan način da se potakne razvoj publike.
Europsku dimenziju Osijek je pokazao partnerstvom s Pečuhom, Novim Sadom i Tuzlom, a pozitivno je ocijenjeno i „zanimljivo partnerstvo s Dubrovnikom“. No, ipak se ističe kako je to dobra polazna osnova te da se mora raditi na drugim aspektima europskog dimenzioniranja. Najveće zamjerke odnose se na premali angažman građana u pripremnoj fazi projekta te nejasno predstavljen budžet iz kojeg nije razvidan koliko će u planiranih 55% troškova točno pokriti Grad, jer se spominju i druge institucije iz javnoga sektora. Kritizira se i prijedlog organizacijske strukture cijeloga projekta, jer, ističe se u izvještaju Povjerenstva neovisnih stručnjaka, neuobičajeno je da agencija koja vodi Europsku prijestolnicu kulture bude odgovorna i za upravljanje kapitalnim projektima i kulturnim sektorom gradske uprave. Zbog logistike, međunarodne partnere i marketing većina projekata moraju biti finalizirana do kraja 2018., što znači da je 2017., kako je planirano, prekasno za osnivanje posebne agencije koja će rukovoditi cijelim projektom Europske prijestolnice kulture - pišu članovi Povjerenstva.
U izvješću su ocjene prijedloga svih devet gradova koji su se kandidirali za dobivanje te prestižne titule, pa tako i za Đakovo, koje je, uz Split, Varaždin, Zadar i Zagreb ispalo iz utrke.
„Srce Europe“ nadnaslov je đakovačke prijave za koju su glavni aduti bili „Panonizam“ – mješavina različitih kultura i religija, značajan centar komorne glazbe, lipicanci i Storssmayerovo naslijeđe. Neovisni stručnjaci su ocijenili kako se međunarodna suradnja u programu Đakova odnosi na folklor, bez konteksta sa suvremenom Europom i u odnosu s drugim državama. Drže kako nema jasne umjetničke vizije i atraktivne europske dimenzije, kako su mnoge teme vezane uz turističke atrakcije, a planirani budžet od sedam milijuna eura, dosta skroman.
Dubrovnik, Osijek, Pulu i Rijeku još čeka ozbiljan posao žele li zajedno s jednim irskim gradom 2020. ponijeti naslov Europske prijestolnice kulture. Konačne se prijave očekuju do 11. prosinca. Članovi povjerenstva ponovno se sastaju krajem siječnja 2016. u Zagrebu, a prije toga posjetit će svaki od tih gradova kako bi stekli potpuniju sliku. Od kandidata se očekuju da prije toga svoje konačne prijedloge objave na svojim internetskim stranicama.

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.