Rijeka - Europska prijestolnica kulture 2020.

Rijeka je postala Europska prijestolnica kulture 2020! Europsko povjerenstvo, na čelu s Timom Greenom, upravo je odlučilo da je riječka kandidatura najbolja u jakoj konkurenciji Dubrovnika, Pule i Osijeka.

"Naš program nije samo umjetnički ukras stvarnosti. Želimo prenijeti poruku istine, straha, ljepote i mogućnosti. Ne blefiramo, i Europi treba naš glas", poruka je završne knjige riječke kandidature za Europsku prijestolnicu kulture 2020. Luka različitosti - slogan je Rijeke za Europsku prijestolnicu kulture 2020., u duhu vremena u kojemu upravo luke mnogima predstavljaju spas. Voda, rad i migracije - teme su na kojima počiva riječki program. Tri vrlo riječke, ali i europske i svjetske teme, koje će do 2020., prema svemu sudeći, postajati sve aktualnije.
Otvaranje i zatvaranje EPK bit će vezani uz neizbježni karneval, no cijeli je koncept namjerno odabran bez velikog središnjeg događanja. "Zamišljeno je da 2020. bude godina kulminacije višegodišnjeg procesa umjetničkih istraživanja, od kojih su neka već započela. Ideja je da programi dopru do što većeg broja ljudi i privuku i one koji do sada nisu imali naviku posjećivati kulturna događanja. Programi su angažirani, suvremeni, traže sudjelovanje građana. Neće li biti onih kojima će nedostajati neki "klasičniji", glamurozniji kulturni događaji, s umjetničkim zvijezdama i zvučnim imenima?", stoji u završnoj knjizi riječke kandidature. "Mislili smo na to da jedan dio programa zadovolji i takvu publiku i privuče goste iz inozemstva", kaže umjetnički direktor programa, ravnatelj riječkoga Muzeja moderne i suvremene umjetnosti Slaven Tolj. "Imamo sedam programskih linija, jedna je izrazito performativna ili kazališna, i tu se radi o velikim spektaklima, velikim predstavama na otvorenom, gdje je zastupljen i ples i i drama i opera i klasični koncerti, velike izložbe… Neće nedostajati i takvih projekata", jamči umjetnički direktor.
Green: "Svi su gradovi ispunili kriterije"
"Odluka ne temelji na naslijeđu i povijesti, već na planovima za budući život grada", kazao je objavljujući odluku na konferenciji za novinare u Muzeju Mimari predsjednik Povjerenstva nezavisnih stručnjaka za izbor hrvatske Europske prijestolnice kulture 2020. Steve Green. Istaknuo je kako se, iako je Rijeka, kao i svi ostali gradovi koji su ušli u drugi natječajni krug, ispunila sve zadane kriterije, odluka povjerenstva u procjenjivanju predloženih programa gradova nije temeljila samo na programima koje su pripremili za 2020. godinu već i na sve ono što imaju namjeru ostvariti i u godinama nakon što ponesu titulu Europske prijestolnice kulture. "Ključ je međunarodna dimenzija programa te titule, ona ispunjava i prožima svaku poru života... to smo promatrali i tražili. Naglasak nije bio samo na umjetnosti već na tome kako umjetnost i kultura služe i gradu i zemlji i Europi i njihovim građanima", napomenuo je Green te je čestitao svim gradovima koji su ušli u drugi natječajni krug. "Sva su četiri grada naporno radila kako bi došla do te točke, i iako se to može činiti kao tek rad četiriju timova, u njega je bilo uključeno stotine ljudi, službenika državnih tijela i to je ključ uspješne priče u sva četiri slučaja", istaknuo je Green.
Konačan sud o tome koji od njih najbolje ispunjava kriterije te koji svojim programom najbolje može prenijeti poruku europskog zajedništva Povjerenstvo je donijelo nakon dvodnevnog zaključnog predstavljanja tijekom kojega su gradovi u Zagrebu u srijedu i četvrtak dobili priliku za pojedinačno 45-minutno izlaganje pred Povjerenstvom.
Četiri kvalitetne kandidature
Dubrovnik se na natječaju predstavio s programom pod nazivom "Grad u stvaranju" s naglaskom na kulturnu komponentu, Osijek s prijavom pod naslovom "Kisik" sa velikom mrežom veza sa susjednim gradovima, a Pula s prijavom "Demilitarizirajmo" gdje je trećina grada naslijeđe vojne povijesti.
Proglašenju su nazočili gradonačelnici Boris Miletić (Pula), Ivan Vrkić (Osijek), Andro Vlahušić (Dubrovnik) i Vojko Obersnel (Rijeka), zamjenica ministra kulture Ana Lederer, ministar znanosti, obrazovanja i sporta Predrag Šustar, zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Vesna Kusin, te brojni drugi dionici političkog i kulturnog života Hrvatske.
Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel čestitao je svim gradovima sudionicima, istaknuvši kako su i oni "također dio ove kandidature", te zahvalio članovima stručnog Povjerenstva koji su prepoznali kvalitetu njihova programa.
"Rijeka je industrijski grad i već je godinama u tranziciji i mislim da će upravo ta titula Europske prijestolnice kulture i sve ono što će se događati do 2020. biti na neki način točka na 'i' te tranzicije iz postindustrijskog grada u grad novih tehnologija, grad inventivnosti, kreativnosti i kulture", istaknuo je Obersnel.
Dobrodošlicu u "velikoj obitelji Europskih prijestolnica kulture" Hrvatskoj je poželio i direktor Službe za kulturu i kreativnost Opće uprave za obrazovanje i kulturu Europske komisije Michel Magnier, koji je istaknuo kako je riječ o inicijativi pokrenutoj prije 30 godina koja se do danas razvila u jedan od najistaknutijih kulturnih događanja u Europi usmjerenih na promociju međukulturnog dijaloga i međusobno razumijevanje.
Naslov EPK dodjeljuje se svake godine po jednome gradu u dvije države članice EU-a pa će tako 2020. naslov Europske prijestolnice kulture uz grad iz Hrvatske ponijeti i jedan grad iz Irske, a koji će to biti znat će se u srpnju. Brojni europski gradovi dosad su iskoristili tu titulu za preobrazbu vlastite kulturne osnove, te tako izmijenili način na koji ih svijet promatra.
Reakcija Osječana
"Šteta", "Žao mi je, čestitke Rijeci, ali i Lega gradu" – poruke su Osječana na društvenim mrežama. Najviše su bili razočarani oni koji godinama pokušavaju pokazati kako je kultura bitan segment života u gradu, poput Jasmine Lovrinčević: "Razočarana sam. Očekivali smo da nas izaberu. Mislim da smo doista to zaslužili. Čestitke Rijeci, dakako to je Hrvatska i to je lijepo, ali mi smo žalosni", rekla je Lovrinčević.
"Žao mi je, jer sam se jako veselio i mislio sam da su naše najbolje šanse, zapravo to što smo nekako, sada to ružno zvuči – najjadniji, a opet imamo taj neki potencijal. Ovo je pokazatelj da se ulaganje u kulturu isplati. Rijeka je jedne godine imala 10 posto gradskog budžeta, koji su dali za kulturu, a Osijek je to smanjio na ispod jedan posto. Naravno, gospodarski uvjeti u Rijeci su drugačiji nego u Osijeku, ali, evo, ja sam se do zadnjeg trena nadao", rekao je nakon što je objavljena vijest da Osijek nije uspio osvojiti ovu prestižnu titulu osječki umjetnik Nikola Faller. Dodaje kako ta odluka ne znači da u Osijek treba odustati od nekih lijepih stvari koje su zamišljene. "Ja osobno sve što mi se sviđa krenem raditi, pa bilo novca ili ne, podržavao me ovaj gradonačelnik ili neki drugi. Jednostavno treba raditi i onda stižu rezultati - kako u umjetnosti, poljoprivredi i svugdje drugdje", kaže Faller.

Iskoristimo potencijal koji se okupio pri toj kandidaturi - poručuju Osječani Osječanima.