Hrvatski radio

Radio Osijek

12:44 / 27.04.2022.

Autor: Radio Osijek/TM

Noć tvrđava - osječka Tvrđa/nova istraživanja

Dio plakata

Dio plakata

Foto: Iz poziva organizatora / -

U sklopu europskog projekta FORTITUDE, 29. i 30 travnja održava se prvo izdanje regionalne kulturne manifestacije Noć tvrđava, a nositelj projekta pozvao je Agenciju za obnovu osječke Tvrđe da se uključi s lokalitetom Tvrđe u Osijeku.

Noć tvrđava zajednički organiziraju Tvrđava kulture Šibenik, Grad Banja Luka, crnogorske općine Bar i Herceg Novi te Grad Karlovac. Ova kulturno – turistička manifestacija održat će se na utvrđenim spomenicima kulturne baštine na području Hrvatske, Crne Gore i Bosne i Hercegovine – triju zemalja obuhvaćenih programskim područjem Interrega IPA CBC HR-BA-ME. Cilj manifestacije je ojačati i diversificirati kulturno – turističku ponudu u prekogranočnom području, kao i razviti što kvalitetnije i održivo upravljanje kulturnim dobrima.

 

Agencija za obnovu osječke Tvrđe posljednjih desetak godina inicirala je veliki broj istraživanja, konzervatorskih elaborata, natječaja i projekata. Rezultat toga je niz novih znanstvenih i stručnih spoznaja, kataloga objekata, nacrta i sl. koji će na manifestaciji Noć tvrđava biti prezentirani široj javnosti kroz šest predavanja i izložbu u Galeriji Waldinger, Fakultetska 7, Tvrđa.


Prvog će se dana održati dva predavanja – o prostorno-povijesnom razvoju Tvrđe i o istraživanju blokova unutar tvrđe. Isti dan otvorit će se izložba nacrta, fotografija i rekonstrukcija koje su rezultat recentnih istraživanja. Drugoga dana u četiri predavanja prikazat će se rezultati istraživanja pojedinih objekata u Tvrđi kao što su: palača Generalkomande, kuća u Kuhačevoj 23, vojarna kod Novih vrata te Vodena i Istočna vrata.

Petak, 29.04.2022., 18 h

1. Ratko Vučetić

Prostorno povijesni razvoj osječke Tvrđe – metodologija istraživanja

Povijesno – prostorna istraživanja temelj su za razumijevanje funkcionalnih i morfoloških promjena urbane forme osječke Tvrđe. Polazeći od stanovišta da je povijesna jezgra izvor informacija za prepoznavanje i način oblikovanja današnjeg grada, primjenom metode morfološke analize, moguće je odrediti i ona prostorno–arhitektonska obilježja koja su danas teško prepoznatljiva zbog preslojenosti ili su nestala tijekom vremena, a utjecala su na morfogenezu Tvrđe. Dr.sc. Ratko Vučetić viši znanstveni suradnik, zaposlen je u Institutu za povijest umjetnosti. Istraživačka djelatnost usmjerena je na proučavanje gradova, sustava prostorne organizacije i profane arhitekture kontinentalne Hrvatske i srednjoeuropskog prostora. Uz znanstveni rad autorski je sudjelovao u izradi niza konzervatorskih studija povijesnih gradova. Suradnik je na projektu „Eugen Savojski i gradovi – tvrđave na jugoistočnoj granici Habsburške monarhije (Eugen), voditeljice dr. sc. Katarine Horvat Levaj u Institutu za povijest umjetnosti. 

2. Ivana Haničar Buljan

Istraživanje arhitekture unutar blokova u Tvrđi

Recentna istraživanja arhitektonskog nasljeđa u Tvrđi, koje je posljednjih godina provodio Institut za povijest umjetnosti, obuhvatila su različita mjerila, počevši od bastionskog sklopa i cjeline grada preko pojedinih blokova i konačno do pojedinih kuća s njihovim parcelama. Prikupljena je brojna literatura i arhivska građa te je dopunjena konzervatorska dokumentacija. Uz nova otkrića izvornog izgleda pojedinih kuća, strukture blokova te tipologije barokne arhitekture, rezultati istraživanja su i analitičke karte prostornopovijesnog razvoja, utvrđivanje spomeničke vrijednosti te prijedlog smjernica za obnovu. Ivana Haničar Bulja, dipl.ing.arh., stručna je savjetnica u znanosti zaposlena od 1996. U Institutu za povijest umjetnosti. Iste godine diplomirala je na Arhitektonskom fakultetu sveučilišta u Zagrebu. Bavi se istraživanjem, dokumentiranjem, zaštitom i obnovom arhitektonske baštine u Hrvatskoj kroz izradu konzervatorskih elaborata, snimaka postojećeg stanja, pripremu izložbi, te publiciranje. Suradnica je na projektu „Eugen Savojski i gradovi – tvrđave na jugoistočnoj granici Habsburške monarhije (Eugen), voditeljice dr. sc. Katarine Horvat Levaj u Institutu za povijest umjetnosti.

3. Otvorenje izložbe


Subota, 30.04.2022., 10 h

4. Andrej Žmegač

Osječki bedemi i vojarne

Temeljem istraživanja najstarijih izvora osječke Tvrđe uspostavljen je odnos i uloga vojarni prema fortifikacijskom pojasu. Kao rezultat istraživanja prilikom izrade konzervatorskog elaborata za Vojarnu Novih vrata, zgrade u jugoistočnom uglu Tvrđe, u kojoj je danas smješten Državni arhiv Osijek, utvrđene su njezine prostornopovijesne mijene. Prilikom valorizacije vojarni u osječkoj Tvrđi redefiniran je opći razvoj vojarni kao građevnog tipa, a u tom sklopu inovacije koje su se zbile u doba francuskog vojnog inženjera i zapovjednika Vaubana. 

Dr.sc. Andrej Žmegač, pov. umj., znanstveni savjetnik, zaposlen je u Institutu od 1990. Bavi se pretežno profanom arhitekturom, a u tom okviru posebno fortifikacijskom arhitekturom i graditeljstvom. Vodio je istraživački projekt o mletačkom inženjeru i časniku hrvatskog podrijetla Jančiću (17.-18. st.). Suradnik je na projektu „Eugen Savojski i gradovi – tvrđave na jugoistočnoj granici Habsburške monarhije” (EUGEN), voditeljice dr.sc. Katarine Horvat Levaj u Institutu za povijest umjetnosti.

5. Katarina Horvat Levaj

Palača slavonske Generalkomande u Osijeku

Palača Slavonske generalkomande u Osijeku glavna je materijalizacija povijesnog značenja osječke Tvrđe na braniku europske civilizacije od osmanskih osvajača. Projektirana ranih dvadesetih godina 18. stoljeća rezultat je sretnog spleta okolnosti nakon stabilizacije habsburškoosmanske granice, te uspješne sinergije dvaju iznimnih osobnosti, komandanta Osijeka – generala Maximiliana Petrascha, i predsjednika Dvorskoga ratnog vijeća – vojskovođe princa Eugena Savojskog. Znalačka pak posvećenost njezinih naručitelja arhitektonskim pothvatima, te povezanost s vrsnim arhitektima i inženjerima, rezultirala je kompleksnim arhitektonskim djelom, zanimljivim jednako za Osijek, koliko za Hrvatsku, pa i Srednju Europu.

Dr.sc. Katarina Horvat Levaj, pov.umj., znanstvena savjetnica u trajnom zvanju i ravnateljica Instituta za povijest umjetnosti. Bavi se arhitekturom ranog novog vijeka. Vodila je projekte: Graditeljska baština Hrvatske od 16. do 19. stoljeća i Arhitektura i urbanizam Hrvatske od 16. do 18. stoljeća – ishodišta i kontekst, a od 2018. vodi kompetitivni projekt Hrvatske zaklade za znanost: Eugen Savojski (1663. – 1736.) i gradovitvrđave jugoistočne granice Habsburške Monarhije. Uz znanstveno istraživački rad surađuje na izložbenim projektima te na izradi konzervatorskih studija. Urednica je publikacija iz serija: »Umjetnička topografija Hrvatske« i »Studije i monografije Instituta za povijest umjetnosti«. Predaje u naslovnom zvanju izv.prof. na više fakulteta. Objavila je niz znanstvenih radova i knjiga za koje je nagrađena Državnom nagradom za znanost, Nagradom HAZU te Nagradom Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske.

6. Dragana Rajković

Zaštitno arheološko istraživanje na prostoru Vodenih vrata u osječkoj Tvrđi

Arheološka istraživanja na području osječke Tvrđe intenzivirala su se mnogobrojnim infrastrukturnim radovima, rekonstrukcijama, obnovama i revitalizacijama pojedinih dijelova. Zaštitni arheološki radovi ispred Vodenih vrata prethodili su realizaciji obnove linete i obrambenog kanala, a prema urbanističko-konzervatorskoj studiji povjesničara umjetnosti Zlatka Uzelca. Radovi su trajali s prekidima od 2010. do 2014. godine, a rezultirali su pronalaskom izvornog podziđa linete te dijelove obrambenog kanala koje je 1731. godine projektirao arhitekt Nocilas Doxat de Démoret. Pronađeni su i istraženi originalni dijelovi odvodnog sustava te dijelovi istočnog i zapadnog mosta na lineti. Navedena situacija odgovarala je nacrtima i planovima osječke Tvrđe iz 18. i 19. stoljeća, koji su u konačnici poslužili kao početna točka u istraživanjima, ali i kasnijoj obnovi i prezentaciji. Prilikom arheološkog istraživanja, pronađena je veća količina pokretnih arheoloških nalaza, a to je porculan, svakodnevna keramika, keramičke lule, pečenjaci, te veliki broj metalnih predmeta.

Dr.sc. Dragana Rajković, dipl.arh. i prof.pov., viša je kustosica zaposlena u Arheološkom muzeju Osijek. Istraživačka djelatnost usmjerena joj je na područje neolitika i eneolitika, a u svom radu vodila je mnogobrojna arheološka istraživanja u Osijeku i okolici. Koautorica je izložbi te autorica znanstvenih radova iz razdoblja prapovijesti. Suradnica je na projektu Modeliranje mreže prapovijesnih naselja u Slavoniji (MOPRENS)(2020- 2024) (IP-2019-04-5344

7. Valentina Slabinac

Revitalizacija gradskih vrata osječke Tvrđe

Projekti revitalizacije gradskih vrata barokne osječke Tvrđe rezultat su interdisciplinarnog rada povjesničara umjetnosti, arheologa, konzervatora, arhitekta i inženjera. Konačna projektantska rješenja rekonstrukcije kompleksa Vodenih i Donjogradskih vrata utemeljena su na povijesnim činjenicama i preporukama sadržanim u konzervatorskim studijama. Povijesne činjenice kontinuirano se pažljivo otkrivaju, provjeravaju i dokazuju analizom arhivske građe i provedbom arheoloških istraživanja prije i tijekom procesa projektiranja te realizacije kako bi oblikovna rješenja nedostajućih fortifikacijskih elemenata zadržala potreban stupanj autentičnosti jasno sugerirajući izvorne i omogućujući nove funkcije sukladno suvremenim potrebama. 

Dipl.ing.arh. Valentina Slabinac, 20-ak godina aktivno djeluje kao ovlaštena arhitektica s dopuštenjem za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Zajedno sa Zlatkom Uzelcem koautorica je projekta rekonstrukcije kompleksa Vodenih vrata i projekta rekonstrukcije bastionske trase od bastiona sv. Karla do Donjogradskih vrata. Projektantica je popločenja ulica i pješačkih površina u sklopu projekta rekonstrukcije infrastrukture osječke Tvrđe. Kao vanjska suradnica Instituta za povijest umjetnosti sudjelovala je u snimanju gradskih blokova osječke Tvrđe. 

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.