Hrvatski radio

Radio Osijek

18:32 / 11.04.2022.

Autor: Radio Osijek/TM

Obilježavanje 150. obljetnice rođenja Roda Rode

S plakata kojim se najavljuje izložba uz 150. godina rođenja Roda Rode

S plakata kojim se najavljuje izložba uz 150. godina rođenja Roda Rode

Foto: Iz poziva organizatora / -

U organizaciji Austrijskog kulturnog foruma Zagreb, Odsjeka za njemački jezik i književnost Filozofskog fakulteta Osijek, i Austrijske čitaonice Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek, u srijedu, 13. travnja s početkom u 12.00 sati, u prostoru Studijske čitaonice, prof. dr. sc. Vlado Obad održat će izlaganje na hrvatskom jeziku pod nazivom "Roda Roda". 

Organizatori poručuju: „Upoznajte jednog od najvećih zabavljača austro-ugarske kulturne scene u prvoj polovini 20. stoljeća.”

Humorist Roda Roda svoje djetinjstvo i mladost proveo je u Slavoniji, kojoj je posvetio velik broj svojih priča i anegdota. Sándor Friedrich Rosenfeld ili Alexander Friedrich Ladislaus Roda Roda, kako se kasnije naziva, rođen je 13. travnja 1872. u Drnovicama, Moravska (tada u Austro-Ugarskoj, danas u Češkoj). Povodom 150. godišnjice Roda Rodina rođenja Austrijski kulturni forum Zagreb, Austrijska čitaonica Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek i Filozofski fakultet Osijek na jedan dan oživljuju uspomenu na nekada slavnog sugrađanina.

Po završetku izlaganja, u izložbenoj auli na katu bit će upriličeno otvorenje dvojezične (hrvatsko-njemačke) izložbe postera i knjižne građe pod nazivom "Roda Roda: radost življenja i pisanja = Roda Roda: Lebens- und Schreiblust". Izložba će biti postavljena do kraja travnja.

Uz izložbu i izlaganje, posjetitelji će 13. travnja moći uživati u izboru epizoda iz serijala „Roda Roda pripovijeda”, koje je ustupila televizijska kuća Österreichischer Rundfunk (ORF). Tri odabrane epizode prikazivat će se kroz dan u Austrijskoj čitaonici na njemačkom jeziku.

Alexander Roda Roda

Alexander Roda Roda

Foto: - / -

Alexander Roda Roda (1872.-1945.) pravim imenom Sandor Friedrich Ladislaus Rosenfeld bio je toliko zaljubljen u Slavoniju da je, iako rođen u Drnowitzu, na području današnje Češke, krivotvorio dokumente i kao mjesto rođenja naveo Zdence pokraj Orahovice.

Ovaj slavonski književnik i bećar, kakvim ga je okarakterizirao profesor Vlado Obad, još je u ranom djetinjstvu preselio s obitelji u Slavoniju, a u Osijek dolazi 1878. godine na dvogodišnje školovanje. Kasnije se školuje u Moravskoj i Beču, a kako je bio buntovnik i obiteljska crna ovca, otac mu je predložio vojničku karijeru. Roda Roda je to prihvatio, a onda je 1894. godine po svom izboru došao u Osijek kao mladi topnički kadet.

S vojničkom je karijerom započeo i spisateljsku pa je tako pisao crtice iz vojničkog života, svoje dogodovštine i razmišljanja. Jedna od njih je bila i ta da je na konju ušao u gradsku kavanu. Volio je Osijek, ali ne i njegovu malograđanštinu.

Prvo Donjograđanin, a onda i stanovnik Tvrđe, uvijek je svoja vrata otvarao za zabave i provode na što su susjedi negodovali.

Upravo je u toj fazi nastao pseudonim Alexander Roda, a kasnije si pridodaje još jedno Roda. U osječkom tisku objavljuje prve humoreske na njemačkom jeziku, a 1900. i svoje prvo djelo Simplicissimus.

Iz Osijeka odlazi 1901. godine i to zbog nesretne ljubavi. Naime, zaljubio se u vrlo popularnu plesačicu Adelu Sadnrock, a kako se vojnici nisu smjeli ženiti glumice,  zatražio je otpust iz vojske. No, Adela Sandrock je ipak izabrala karijeru.

Svoje priče i romane inspirirane Osijekom i Slavonijom počinje pisati 1904. godine u Beču i Berlinu te tada nastaju drama “Dana Petrović”, njegove zbirke novela, a 1910. godine i njegov najpoznatiji roman “Vragolije tatina sina Marije”.

I kasnije piše, ali se Slavonija sve manje pojavljuje u njegovim djelima do romana “Roda Rodas Roman” iz 1925. godine u kojem se opet vraća Slavoniji.

Književni ga kritičari po njegovim djelima svrstavaju uz djela braće Kozarac. U djelima je ismijavao malograđanštinu, a često su izvođena u kabareima.

Kada je 1928. godine preselio u Berlin, pisao je filmske scenarije, ali i glumio austrijske časnike u nekoliko filmova.

Bojeći se nacista kao pokršteni Židov, Roda Roda je 1933. preselio u Graz, 1938. u Švicarsku, a 1941. godine u SAD gdje je u New Yorku i umro.

U Beču jedna od ulica u 21. Distriktu nosi njegovo ime, u Berlinu na zgradi u kojoj je živio nalazi se ploča s njegovim imenom, a u Osijeku je dobio bistu postavljenu ispred zgrade Gradske i sveučilišne knjižnice.

Profesor Vlado Obad predlaže otvaranje “Sobe topnika Rode Rode” u zgradi Generalske vojarne ili drugdje u Tvrđi.