Hrvatski radio

Radio Osijek

19:20 / 18.02.2019.

Autor: Mirta Milas

12. Tjedan psihologije u Đakovu

Boris Jokić, foto: HRT/Mirta Milas

Boris Jokić, foto: HRT/Mirta Milas

Foto: - / -

Prvi dan 12. Tjedna psihologije u Đakovu obilježen je predavanjem doktora znanosti Borisa Jokića pod nazivom "Mladi, obrazovanje i budućnost -kroz brojke, slike i riječi" .

Psiholog Boris Jokić rekao je kako Hrvatska u sustavu školstva može puno bolje te je na kraju  druženja s Đakovčanima poslao poruku: "Tko smo svi mi da se predamo? Zapitajte se i vi, a ja se pitam svaki dan - jesmo li mi zapravo dovoljno toga dali za Hrvatsku? Ponašamo se kao pokondirene tikve. Pitajmo one na vlasti za mišljenje i za zdravlje - što zapravo oni rade za ovu zemlju? Tek onda kad probaš sve, pa propadneš jednom, pa propadneš  drugi put, možda onda tek uspiješ!"     

"Ono što  je napravljeno sada kao Škola za život nema puno veze s cjelovitom kurikularnom reformom. Školi za život doista želim sve najbolje, ako ni zbog čega drugoga onda zato što mi djeca idu u školu pa bi htio da ona bude bolja, modernija i suvremenija. Ono što se sada događa je blaga inovacija sadržaja, dakle promjena onoga što se uči. Naši su apetiti bili puno veći, oni su ciljali ne samo Hrvatskoj 2019., već Hrvatskoj 2025. i 2040. Mi smo željeli promijeniti to kako se uči i poučava u hrvatskim školama i to na svim razinama obrazovanja, od ranog i predškolskog odgoja pa sve do visokoškolskog obrazovanja. Ono što danas nedostaje su svi oni elementi koji su odbačeni od strane politike npr. okvir nacionalnog kurikuluma, krovni dokument koji je trebao zadati ritam i tempo cjelokupnom sustavu. Odbačeni su dokumenti osnovnoškolskog i gimnazijskog kurikuluma te kurikuluma za umjetničko obrazovanje. Odbačena su i tri važna okvira : okvir za rad s učenicima s poteškoćama u razvoju, okvir za rad s darovitim učenicima te okvir za vrednovanje i ocjenjivanje te izvješćivanje o učeničkim postignućima. Ono što se sada događa jest neka inovacija, ali i ogromna dominacija politike nad strukom. Struke tu gotovo više i nema. Nema to veze s ideologijom, tu su stvari poprilično prizemne: političari ne vole kada im netko želi pokazati da se stvari u Hrvatskoj mogu raditi i na drukčiji način, da se i kod nas može pobuditi pozitivan potencijal, prepoznati nešto što je važno te kad ljudi izađu na ulice i protestiraju za reformu. Ni u jednoj zemlju Europske unije u prethodnih 40 do 50 godina ljudi nisu izašli na ulice i protestirali za neku reformu, za obrazovanje. Znate li vi koliko je to pozitivan potencijal i koliko je to poražavajuće za sve političke strukture? Zvali se vi SDP, HZD, HNS, Živi zid ili Most - to je za vas ugrožavajuće, jer pokazuje da se s ljudima može raditi na drukčiji način, ako demokratično osmislite procese, pokažete da su vam važni i  da njihovo znanje, iskustvo i praksa nešto vrijede - tada se stvaraju puno pozitivnije perspektive, nego što ih trenutačno političari u Hrvatskoj čine.

Svatko od nas ima svoje životne, filozofske i druge preferencije. Ako postoji ideologija onoga što smo mi radili - ona je zapravo humanistička. Kad pogledate tko se sve skupio u toj reformi, naći ćete vrlo zanimljiva imena - od onih ljudi za koje biste rekli da su izrazito lijevo orijentirani, do centrista, poslodavaca, čelnika sindikata te onih desno orijentiranih - od Nevena Budaka do Zlatana Hasanbegovića. U toj su reformi radili i predstavnici sve tri vjerske zajednice. Pokazalo se da se iskrenom komunikacijom i suradnjom u ovoj zemlji mogu osigurati neke bolje perspektive, no to ugrožava one koji ne žele takve perspektive za ovu zemlju.

Nije sve u hrvatskom obrazovanju negativno, imamo i određene pozitivne pokazatelje. Zemlja smo u Europskoj uniji i, čini mi se, druga u svijetu, po nijskoj razini napuštanja školovanja. U ovoj je zemlji  obrazovanje vrijednost, no više u kućama, nego u politici. Takođe se pokazuje da u hrvatskom obrazovanju postoje neki pozitivni elementi vezani uz odnose - među učenicima, ali i u odnosima nastavnika i učenika. To pokazuje da postoji dobra međuljudska osnova u školama. Ono što u hrvatskom školstvu nedostaje je strukturiran plan promjena. To je upravo ono što je bilo predloženo Strategijom znanosti, obrazovanja i tehnologije te cjelovitom kurikularnom reformom".             

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.