13. kongres "Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo" u Osijeku

Sjeme i sadni materijal temelj su poljoprivredne proizvodnje, rečeno je na kongresu koji se ove godine, zbog epidemioloških mjera vezanih za prevenciju COVIDA -19, održava virtualno u organizaciji Hrvatskog agronomskog društva te Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.

Certificiranje je sustav kvalitete koji osigurava sortnu pripadnost sjemena, čistoću sorte i kvalitetu propisanu za stavljanje na tržište (čistoća i klijavost, apsolutna masa i zdravstveno stanje sjemena). "Danas možemo biti zadovoljni stanjem u hrvatskom sjemenarstvu", istaknuo je voditelj Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo u HAPIH-u Goran Jukić. Pojasnio je kako od 2017. godine certificirane količine sjemena za tržište EU i trećih zemalja konstantno rastu. "Ukupan je rast preko 20 posto. Mislim na uzorkovanje, analize, proizvodnju, certificiranje i priznavanje. Po količinskoj smo proizvodnji soje treća država u Europskoj uniji, u proizvodnji kukuruza smo na 10., a pšenice na 9. mjestu. U sjemenskoj smo proizvodnji među vodećim zemljama u Europskoj uniji. Danas imamo 62 856 tona certificiranog sjemena za tržište EU i 9 646 tona za tržište trećih zemalja odnosno povećanje certificiranih količina sjemena za 23,6% u odnosu na 2016/2017. godinu te se približavamo količinama koje smo imali prije ulaska u EU".

Hrvatsko agronomsko društvo najboljima je i ove godine dodijelilo priznanje "Zlatno sjeme". Za soju sorte IKA dobio ga je osječki Poljoprivredni institut. Dr. Aleksandra Sudarić istaknula je kako je to veliko priznanje ne samo u programu oplemenjivanja i sjemenarstva soje, nego i za samu instituciju koja zbog svoje misije u društvu - stvaranja domaćeg sortimenta svih važnih ratarskih kultura, daje značajan doprinos unaprjeđenju poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. "Ovo je priznanje potvrda našeg rada, kvalitete sortimenta soje Poljoprivrednog instituta u Osijeku, ali je i motivacija za daljnji rad na ovom području. Posljednjih 5 do 6 godina udvostučena je proizvodnja soje u Hrvatskoj i prati europski trend proširenja te kulture koja je genetski nemodificirana s ciljem smanjenja ovisnosti o uvozu soje".  BC institut iz Zagreba dobitnik je priznanja "Zlatno sjeme" za hibrid kukuruza "Pajdaš", najraširenijeg hibrida kukuruza u Hrvatskoj. "Ovo je 10. put zaredom kako smo dobili priznanje za Pajdaš. Velika je to čast i blagdan za hrvatsko sjemenarstvo jer smo još jednom pokazali da vrijedimo, da smo konkurentni i da imamo proizvode koje tržište prihvaća. Nadamo se da ćemo takav trend zadržati i u budućnosti", rekao je direktor sektora "Sjemenarstva" u BC institutu Kristijan Puškarić koji je i predsjednik udruge "Hrvatsko sjeme". 

"Sjemenskom smo proizvodnjom zadovoljni i trendovi su uzlazni. Količina sjemena koje odlazi u treće zemlje povećana je za gotovo sto posto. Broj sorata u priznavanju raste. Sjemenska je proizvodnja osnova konkurentne ratarske proizvodnje koja je i baza proizvodnje stočne hrane. Bez snažne ratarske proizvodnje zasnovane na kvaliteti sjemena ne možemo graditi domaću poljoprivredu. Iskustvo pokazuje da u državama koje nemaju kvalitetu sjemena i sjemensku proizvodnju, poljoprivrednici uglavnom siju skupo sjeme lošije kvalitete. Možemo se pohvaliti kako hrvatski poljoprivrednici i u europskim i u svjetskim razmjerima siju najkvalitetnije sjeme po prihvatljivim cijenama. To je dobro i ta naša grana sjemenske industrije ima značajnu izvoznu orijentaciju. Rasadničarstvo nam nije toliko kvalitetno i tu tek predstoje određene promjene. Moramo znati kako je rasadničarstvo vezano uz probleme koji se dominantno odnose na proizvodnju voća. Onog trenutka kad budemo riješili izazove u voćarskoj proizvodnji i rasadničarska će proizvodnja sigurno krenuti naprijed. Posljednjih smo godina imali elementarne nepogode, što se odrazilo i na potražnju za sadnicama", istaknuo je među ostalim ravnatelj HAPIH-a i dopredsjednik Hrvatskog agronomskog društva Krunoslav Dugalić.