150. obljetnica početka izlaženja Vjesnika Đakovačko-osječke nadbiskupije

Međunarodnim znanstvenim simpozijem u Đakovu se obilježava 150. obljetnica početka izlaženja Vjesnika Đakovačko-osječke nadbiskupije. Vjesnik Đakovačko-osječke nadbiskupije je najstariji vjerski časopis na hrvatskom jeziku, a njegovo je izdavanje pokrenuo đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer. 

Prvi broj izišao je 15. siječnja 1873., a s ovogodišnjim svibanjskim brojem objavljena su ukupno 2492 broja. Glavni i odgovorni urednik, Boris Vulić naglašava da Vjesnik možemo svesti pod jedan zajednički nazivnik „biti nadahnuće i usmjerenje našoj konkretnoj mjesnoj Crkvi ovdje u Đakovu, ponuditi svećenicima, a onda i vjernicima pisane priloge koji će posredovati ono što je važno za svakodnevni život naših župnih i drugih crkvenih zajednica, ali i dati određenu pastoralnu orijentaciju”. Vjesnik ima svoje čitatelje u 13 zemalja, a dosad je bilo 20 glavnih urednika.

Na najteže razdoblje, za vrijeme komunističke vlasti, podsjetio je počasni predsjednik Organizacijskog odbora, đakovačko - osječki nadbiskup, Đuro Hranić. „Možemo i s ponosom kazati da smo najstariji živući vjerski časopis u Republici Hrvatskoj. Koliko ja znam, da od svjetovnih časopisa jedino je stariji Gospodarski list tako da je to duga tradicija. Bilo je i prije već pokrenutih časopisa, ali su se u međuvremenu ugasili, a naš je Vjesnik ostao. Najteža vremena za Vjesnik nastupila su nakon što je na vlast došla komunistička vlast. Najprije su Biskupiji oduzeli oduzeli tiskaru biskupijsku, nacionalizirali je, i onda pod izlikom da nema papira odbili tiskanje Vjesnika. To je bilo doista teško vrijeme, zaprijetila je opasnost da Vjesnik neće moći izlaziti i tadašnji glavni urednik se nekako dosjetio pa su ciklostilski izdavali ne više dvotjednik nego kada su mogli i to je trajalo jedno dvije godine dok ipak nisu uspjeli da se Vjesnik ipak tiska u nacionaliziranoj tiskari i tako je osigurano daljnje izlaženje Vjesnika kao mjesečnika koji je bio usmjeren trajnoj pastoralnoj formaciji svećenika”, istaknuo je nadbiskup Hranić.

Vršitelj dužnosti dekana KBF-a u Đakovu i predsjednik Organizacijskog odbora, Ivica Raguž istaknuo je važnost Vjesnika. „Moderna hrvatska povijest je neodvojiva od našega Vjesnika. Čitajući Glasnik prije 150 godina možemo zaista pratiti modernu hrvatsku povijest, sve borbe hrvatskoga naroda, ali osobito i Crkve. To je prva i velika važnost zato pozivam sve da ne samo listaju, nego i čitaju taj zaista važan Vjesnik jer u njemu mogu zaista upoznati na poseban način hrvatsku povijest. Drugo, Vjesnik je osobito važan za Slavoniju i Baranju kao i za đakovački Katolički bogoslovni fakultet jer većina pisaca, teologa koji su sudjelovali i koji su i pisali za ovaj časopis su iz naše nadbiskupije, odnosno iz Slavonije i Baranje, ali također i iz cijele Hrvatske. To je jako važan događaj ne samo, a to ponavljam, za našu nadbiskupiju i Slavoniju i Baranju, nego i za cjelokupnu modernu hrvatsku povijest”, rekao je Raguž.

Digitalni repozitorij Vjesnika, objavljen 2022. godine, obuhvaća sva izdanja časopisa od 1873. do 2020. godine. List i dalje izlazi u tiskanom obliku.