20. Zlatna repa

Sjetva šećerne repe je pri kraju. Nažalost i ove se godine nastavio trend pada površina pod tom kulturom za 10%. Ipak ima i onih  koji - unatoč poteškoćama - nisu odustali od proizvodnje i postižu izvrsne rezultate. Njima su u Čepinu u 21 kategoriji dodijeljena priznanja Zlatna repa. 

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak podsjetio je kako je prošlogodišnja proizvodnja bila na razini od 135 tisuća tona, što znači da je prinos bio rekordan s prosjekom od 70 tona po hektaru i digestijom od 17 posto. " Sjetva šećerne repe je pri kraju, zasijano je 90 posto ugovorenih površina, a svi klimatski uvjeti i agrotehnički rokovi su povoljni za  kvalitetan ovogodišnji prinos". Majdak je istaknuo kako se nastavlja pomagati ratarima koji siju repu, ove godine s iznosom od 12 milijuna kuna. " U sklopu novog kriznog okvira, koji je otvoren temeljem ratnih zbivanja u okruženju, omogućit ćemo dodatnu potporu, kako proizvođačima šećerne repe, tako i ostalim poljoprivrednicima u poteškoćama".Predsjednik Uprave Hrvatske industrije šećera Željko Zadro rekao je kako je ove godine ugovorena sjetva šećerne repe na 10 tisuća hektara ( 9 tisuća u Hrvatskoj i tisuću hektara u Mađarskoj). Smatra kako opstojnost jedine preostale šećerane, one u Županji nije upitna."Učinit ćemo sve da osiguramo šećer ponajprije za hrvatsko tržište, a zatim bude li viška, i za izvoz. Cijene energenata enormno su rasle, prošlogodišnja je otkupna cijena šećerne repa iznosila 230 kuna te ta donedavna "kraljica poljoprivrednih kultura" nije više toliko atraktivna. No to se rješava sustavom potpora. Industrija šećera energetski je vrlo intenzivna te je rast cijena energenata prouzročilo dodatni trošak u šećerani od 120 milijuna kuna". Ipak, rad preostale hrvatske šećerane u Županji, bez obzira na dinamiku isporuke plina iz Rusije, nije upitan, jer ona može funkcionirati kako na na plin tako i na mazut. "Koliko će to koštati, nitko ne zna, no najvažnije je da možemo prerađivati."