4. Nacionalna poljoprivredna konferencija "Slavonika" u Osijeku

Mnogobrojni stručnjaci, poljoprivrednici, profesori i predstavnici obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava raspravljaju o temama vezanim uz ruralni razvoj, izazovima i ograničenjima domaće poljoprivrede, dobrim primjerima iz prakse te o digitalnim transformacijama.

Slavoniku, koja se održava pod motom "Inspiriramo poljoprivredu", otvorio je resorni ministar Tomislav Tolušić i u Osijeku objavio ekskluzivnu vijest - kako će Ministarstvo poljoprivrede svim studentima poljoprivrede u pet slavonskih županija od 2. godine, sve do završetka fakulteta, osigurati godišnju stipendiju u iznosu od 10 tisuća kuna. Tomislav Brlošić iz Piškorevca student je 2. godine osječkog fakulteta Agrobiotehničkih znanosti. Nastavit će očev posao u ratarstvu te želi usvajati nova znanja kako bi ih primijenio na svojem gospodarstvu. "Zasada moj otac zna više od mene, no po pitanju novih tehnologija, ja sam u prednosti". Vjeruje kako će najavljene stipendije potaknuti upis većeg broja studenata na poljoprivredna sveučilišta i veleučilišta diljem Slavonije. Na osječkom, ali i na ostalim poljoprivrednim fakultetima u Hrvatskoj, bilježi se pad upisanih broja studenata pa je ova mjera spas za Slavoniju, koja neće ostati bez agronoma, misli Brlošić.  Student Siniša Sljepčević iz Vukovara ministru Tolušiću postavio je pitanje o degradaciji tla, koja se, smatra, dijelom događa i zbog neobrazovanosti poljoprivrednika. Navodi kako je velik postotak onih koji nemaju nikakvu poljoprivrednu naobrazbu, a vlasnici su OPG-ova, što je, ocijenio je, minimalni uvjet koji bi trebao ispunjavati svaki poljoprivrednik. "Ako za zanimanje frizera, morate imati završenu strukovnu školu, onda morate i za poljoprivredno zanimanje. Smatram kako je obrazovanje iznimno važno i značajno utječe na stanje u domaćoj poljoprivredi. Svjestan sam da to ne možemo promijeniti preko noći, već su potrebne godine i godine, kako bi se izmijenila obrazovna struktura. Smatram da se u Hrvatskoj može živjeti od poljoprivrede, samo su potrebni struka, želja, volja i znanje". I on je pohvalio mjere resornoga ministarstva o dodjeli stipendija.

"U turizmu, u kojem imamo 100 milijuna noćenja i preko 20 milijuna evidentiranih turista, ima dosta prostora za plasman domaćih proizvoda. U ukupnoj potrošnji turista, 17 posto čine hrana i piće. Nemamo točan podatak kolika je njihova potrošnja domaće hrane, ali vidimo da svi ozbiljni hotelski lanci sve više rade na tome kako bi svoju ponudu proširili domaćim proizvodima. Daljnji tijek tog odnosa u velikoj mjeri ovisi o samim proizvođačima, njihovoj organizaciji da osiguraju dovoljne količine proizvoda na dnevnoj razini. Logistički moraju biti jako dobro pokriveni i taj lanac od proizvođača do turizma mora biti jako dobro posložen. I poljoprivrednim je proizvođačima, ali i državi, nužna poljoprivredna strategija, kako bi znala usmjeriti veliki novac iz europskih fondova, ali i nacionalnog proračuna. Moramo znati kamo idemo, što želimo proizvesti, koliko nam određenog proizvoda treba, kakve su nam bilance te tek onda vidjeti gdje to proizvesti i na koji način organizirati proizvođače. Nemoguće je da Hrvatska ima uspješnu poljoprivrednu proizvodnju, a da cijeli lanac od proizvodnje do trgovine ne bude posložen kako treba", rekla je konzultantica za poljoprivredu Zvjezdana Blažić.

Ministar Tomislav Tolušić istaknuo je kako je domaća poljoprivreda krenula u pozitivnom smjeru, no i pojasnio da nije ni propala odjednom pa se odjednom ne može ni oporaviti. "Pokazatelji puno većeg rasta izvoza hrvatskih poljoprivrednih proizvoda, u odnosu na uvoz te povećanje realnog dohotka u poljoprivredi u odnosu na prethodne godine, pokazatelji su da smo izabrali dobar smjer. Mislim da su sadašnjost i budućnost hrvatske poljoprivrede mladi poljoprivrednici, u njih moramo jako puno ulagati. Danas ih je 21 000 upisanih u upisniku OPG-ova, što je 13 posto od ukupnog broja poljoprivrednika i jedan od najvećih postotaka na razini Europske unije. Oni su velika strateška prednost hrvatske poljoprivrede i kroz sve mjere dajemo prednost upravo mladima. Vjerujem da će to dati rezultate. Još ćemo veći naglasak na mlade poljoprivrednike staviti u idućem financijskom razdoblju". Najavio je za srpanj i natječaje za izgradnju 20 ULO hladnjača u Hrvatskoj te pojasnio kako će svi infrastrukturni problemi domaćih voćara i povrćara biti nakon toga biti riješeni.

Tolušić se osvrnuo i na poljoprivrednu strategiju koju radi Svjetska banka i u kojoj sudjeluju hrvatski, francuski, nizozemski, američki i grčki stručnjaci. Hrvatska bi je trebala, nada se ministar, trebala imati do lipnja ove godine.

Predsjednik Organizacijskog odbora 4. Slavonike, Danijel Koletić, ocijenio je kako se nakon četiri godine polako nazire misija konferencije - povezivanje svih sudionika u poljoprivredi, ponajprije mladih, koji trebaju čuti da država želi pomoći, da je njihov servis te da idemo u dobrom smjeru. "Posebno smo ponosni što govorimo i o digitalnoj poljoprivredi jer o njoj ovisi transformacija hrvatske poljoprivrede. Najveći je izazov stjecanje novih znanja i učenje na tom području, ali ne samo učenje poljoprivrednika, već i zaposlenih u javnoj upravi i administraciji, koji također moraju mijenjati sebe i shvatiti da su na tom mjestu zbog poljoprivrednika, da su njihov dobar servis. Mladi ponekad nemaju strpljenja, žive digitalno i očekuju sve brzo, odmah i sada. Ponekad to nije tako pa će najveći izazov biti komunikacija u poljoprivredi i uspostavljanje ravnoteže između javne uprave, mogućnosti, isčekivanja i konkurentnosti".