Povodom obljetnice mađarskog ustanka protiv sovjetskog režima iz 1956. godine, danas su se na Trgu Ante Starčeviće u Osijeku okupili predstavnici mađarske nacionalne manjine, Grada i Županije kako bi zajedno obilježili jedan od najvećih mađarskih nacionalnih blagdana.
U suorganizaciji Generalnog konzulata Mađarske u Osijeku i Mađarskog kulturnog kruga Népkör na središnjem osječkom trgu održan je prigodni program u sjećanje na žrtve rata za samostalnost iz 1953. godine u Mađarskoj. Kao simbol revolucije podignut je i mađarski barjak s rupom u sredini, sa kojega je uklonjeno znakovlje nekadašnjeg sovjetskog režima.
O neobičnoj zastavi i simbolu mađarskog ustanka protiv sovjetske opresije Béla Gárdos, konzul Mađarske u Osijeku, rekao je kako se taj barjak danas vijori u svim mjestima gdje danas žive Mađari. Njegovom jednostavnom simbolikom, rupom koja stoji umjesto uklonjenog "Rakošijevog grba", ukazuju na jednostavan i jasno definiran cilj revolucije: želja za slobodom i samostalnošću.
O važnosti grada Osijeka i prijateljstva dviju država govorio je i saborski zastupnik mađarske nacionalne manjine Robert Jankovics, osvrnuvši se na veliku ulogu grada Osijeka u spašavanju ljudi i ratnih izbjeglica koji su bili prisiljeni bježati iz tada ratom zahvaćene Mađarske. Istaknuo je kako je to jedna prijateljska gesta koju je mađarski narod samo 35 godina kasnije uzvratio prihvaćanjem hrvatskih izbjeglica u vrijeme Domovinskog rata.
Mađarskoj manjini u Hrvatskoj čestitao je i predsjednik gradskoj vijeća Željko Požega te je rekao kako je ovo "prigoda da naglasimo dvije bitne stvari. Prva je veliko prijateljstvo između hrvatskog i mađarskog naroda, a druga je činjenica da je Grad Osijek uvijek činio sve što je u njihovoj moći da se mađarska manjina dobro osjeća u svojoj okolini i da njeguje svoju kulturu, tradiciju i običaje".
Nakon prigodnog programa na trgu, uslijedilo je polaganje vijenaca ispred Vile Pauline Hermann na Mačkamami gdje su mađarski politički progranici za vrijeme rata potražili utočište. Predsjednik osječkog Mađarskog kulturnog društva Népkör Matej Magdika rekao je kako je i kao mali vidio da su Retfalčani često posjećivali ovo mjesto. Donosili su hranu, odjeću i sve što je bilo potrebno izbjeglicama. Na inicijativu Népköra, a kasnije u suradnji s Generalnim konzulatom Vila Hermann postala je mjestom komemoracije.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.