Akademik Viktor Žmegač zadužio hrvatsku i europsku kulturu

U 94. godini u Zagrebu je preminuo akademik Viktor Žmegač - istaknuti hrvatski germanist i kroatist, književnik, povjesničar, muzikolog, teoretičar književnosti i umjetnosti. Objavio je više od 20 stručnih knjiga na hrvatskom i njemačkom jeziku, od kojih je posljednja, "Vrhunski europski romani", objavljena potkraj prošle godine.

Akademik Žmegač svojim je radom zadužio ne samo hrvatsku nego i europsku kulturu. 

Ispraćaj akademika Viktora Žmegača bit će u krugu obitelji.

Viktor Žmegač rođen je 21. ožujka 1929. u Slatini, gdje je završio osnovnu školu. Gimnaziju je pohađao u Virovitici i Osijeku. Studij germanistike i jugoslavistike završio je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a germanistiku i muzikologiju studirao je u Göttingenu. Doktorat znanosti stekao je 1959. s temom "Die Musik im Schaffen Thomas Manns" (Glazba u djelu Thomasa Manna). Tema disertacije već na početku Žmegačeva znanstvenoga puta ukazuje na dva područja koja će postati središtem njegova profesionalnog djelovanja i života: književnost i glazbu, ističu iz Matice hrvatske.

Od 1971. do umirovljenja radio je kao profesor njemačke književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a povremeno je gostovao na stranim sveučilištima u Njemačkoj i Austriji. Od 2002. bio je professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu. Od 1992. bio je dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a od 2012. godine redoviti član u Razredu za književnost.

Međunarodni ugled stekao je kao germanist, pišući na hrvatskom i njemačkom jeziku. Iz njegova bogatoga opusa izdvajaju se naslovi koje je objavljivao kod domaćih i stranih izdavača: "Kunst und Wirklichkeit "(Zürich 1969.), "Književno stvaralaštvo i povijest društva" (Zagreb 1976.), "Geschichte der deutschen Literatur vom 18. Jahrhundert bis zur Gegenwart" (urednik i koautor, 3 sveska, Frankfurt am Main, 1978.1984., nekoliko izdanja), "Težišta modernizma" (Zagreb 1986.), "Povijesna poetika romana" (Zagreb 1987.), "Der europäische Roman. Geschichte seiner Poetik" (Tübingen 1990.), "Tradition und Innovation. Studien zur deutschen Literatur seit der Jahrhundertwende" (Wien-Köln-Weimar 1993.), "Der historische und der typologische Jude" (Tübingen 1996.), "Duh impresionizma i secesije (Zagreb 1993.).

Od 1998. Viktor Žmegač postaje autor Matice hrvatske i u posljednjih dvadesetak godina ta mu je izdavačka kuća objavila 11 knjiga, među kojima se ističu "Od Bacha do Bauhausa" (2006.), "Majstori europske glazbe" (2009.), "Prošlost i budućnost 20. stoljeća" (2010.), "Strast i konstruktivizam duha. Temeljni umjetnički pokreti 20. stoljeća" (2014.), "Četiri europska grada" (2017.), "Portreti gradova" (2019.) te prije nekoliko mjeseci objavljena knjiga "Vrhunski europski romani" (2021.). Trenutno je radio na dovršetku nove knjige koja je trebala biti objavljena početkom sljedeće godine, pod radnim nazivom "Kulturološki kvartet", napominju iz Matice.

Opus Viktora Žmegača uobičajeno se dijeli na dvije faze: ranu književnoznanstvenu i kasnu kulturološku (Dubravka Oraić Tolić). Kako ističu iz Matice, krunom njegova književnopovijesnog proučavanja smatra se knjiga "Povijesna poetika romana" (treće, prošireno izdanje Matica hrvatska, 2004.), a kapitalnim ostvarenjem kasne faze kulturološko remek-djelo "Od Bacha do Bauhasa", jedinstvena povijest njemačke kulture, književnosti, glazbe, slikarstva, filma i znanosti, od početaka do danas.

Homo universalis kozmopolitskoga kova 

- Rođen na isti dan kao i Johann Sebastian Bach, skladatelj kojega je najviše volio, Viktor Žmegač bio je erudit i poliglot široke humanističke naobrazbe, homo universalis kozmopolitskoga kova. Njemački povjesničar književnosti Dieter Borchmayer istaknuo je da je Viktor Žmegač bio kultna figura nove generacije germanista i napisao da je utjelovljavao 'tip univerzalnog znanstvenika kakav sve više nestaje u vremenima specijalističkoga znanstvenoga rada'. Njegovim odlaskom završava jedna epoha, a u hrvatskoj i europskoj kulturi ostaje praznina koja se neće moći nadoknaditi. Njegove brojne knjige pak pozivaju nas da ih ponovno pročitamo i poslušamo što nam je imao za reći, stoji u priopćenju Matice hrvatske.

Žmegač je dobitnik brojnih hrvatskih i inozemnih nagrada: Nagrade Grada Zagreba 1977. i 1998., Nazorove nagrade 1987., Nagrade Krležina fonda 1990. i 2007., zatim Gundolfove nagrade za germanistiku Akademije za jezik i književnost Savezne Republike Njemačke 1987., Herderove nagrade zaklade HSV i Sveučilišta u Beču 1993., znanstvene nagrade zaklade Alexander von Humboldt 1993., i nagrade "Europski krug" Hrvatskog vijeća europskog pokreta 1996.

Također, dobitnik je Državne nagrade za životno djelo 2000., Strossmayerove nagrade (zajedno s Nikolom Batušićem i Zoranom Kravarom) 2002., Nazorove nagrade za životno djelo 2004., Inine nagrade za promicanje hrvatske kulture u svijetu 2005., nagrade Matice hrvatske za znanost "Oton Kučera" i nagrade HAZU "Josip Juraj Strossmayer" 2006., nagrade Pulskog sajma knjiga "Kiklop" 2007., 2009., 2010. i 2011., nagrade Bavarske akademije umjetnosti 2009. i nagrade "Josip Andreis" Hrvatskog društva skladatelja. Odlikovan je Velikim križem za zasluge Savezne Republike Njemačke 1988.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek uputila je izraze sućuti u povodu smrti akademika Viktora Žmegača, istaknuvši da je "prostor što ga je zauzimao u hrvatskoj kulturi, znanosti o književnosti i javnom životu toliko velik da za njim ostaje golema praznina".

- Napustio nas je jedan od posljednjih velikih hrvatskih polihistora, germanist svjetskoga glasa, esejist, povjesničar kulture, čovjek koji se suvereno kretao različitim područjima književne znanosti, umjetnosti i kulturologije. Znanstvenik iznimno širokih interesa, golema sintetičkog znanja i nemjerljivih duhovnih i intelektualnih kapaciteta, Žmegač je već za života osigurao kultno mjesto u hrvatskom kulturnom i javnom prostoru i takvim ćemo ga se zauvijek sjećati, istaknula je ministrica.

- Kao čovjek bio je jednostavan i skroman, odgovoran i discipliniran, u životnim potrebama gotovo asket. No kod znanstvenih i stručnih ciljeva što ih je pred sebe postavljao nije poznavao granica. Ionako visoko postavljenu letvicu redovito bi obilno prebacio. Prostor što ga je zauzimao u hrvatskoj kulturi, znanosti o književnosti i javnom životu toliko je velik da za njim ostaje golema praznina. Pokušat ćemo je popuniti sjećanjem na njegova sjajna djela, briljantna predavanja i javne nastupe, stoji među ostalim u poruci sućuti ministrice Obuljen Koržinek.

Žmegač je Julijani Matanović još u djetinjstvu bio velika inspiracija

„U trenutku kad sam, nedavno, u Vijencu pročitala Viktorov tekst o Đurđenovcu, rasplakala sam se. (Da, veliki Viktor Žmegač je zahtijevao da ga zovem imenom). Pomislila sam da se tekstom oprašta od našeg skromnog industrijskog naselja u kojem kao jako mlad čitao Kafku na njemačkom. Zašto je bilo tako, ne znam. Viktor nije bolovao. I sinoć sam započela razgovor o njemu. Ne znam po koji sam put Pavlu opisivala svoje zaigrano čuđenje sa svime što je vezano uz obitelj Žmegač. Zastajala sam, kao djevojčica, često uz Žmegačevu vilu. Radovala bih se kad bih u dvorištu ugledala gospođu uređene sijede kose i u haljini na cvjetove. U našoj maloj provinciji žene njezinih godina odijevale su se u tamne haljine. Supruga pokojnog liječnika Žmegača govorila je njemački i bila je majka dvojice sinova. Stariji je bio nastavnik u našoj osnovnoj školi, a mlađi, imenom Viktor, veliki znanstvenik u Zagrebu. I oni koji ga nisu poznavali, divili su mu se. Priču o njegovu uspjehu stariji su prenosili na mlađe. I mi smo rasli, u hodu širili svoje staze jer smo znali da je netko velik hodao njima prije nas.

Meni je bio podrška na hodnicima Filozofskog fakulteta. Prepoznavao je strahove, širio ruke i uvjeravao me da ono što radim itekako ima smisla. Znao je, pozivajući me za govornika na promocije svojih knjiga, da to treba meni. I zahvaljivao je, premda nije trebao. Itekako sam svjesna da u meni nije vidio samo osobu koja tumači napisane rečenice nego i nekoga tko zna kakvu hladovinu pruža đurđenovački park u vrućim srpanjskim danima.

Zahvalna sam ti, Viktore, na svakoj sekundi, na svakoj upućenoj riječi. U tvojoj blizini svi smo postajali veći. A ti si bio viši od svih nas, i svih njih. Jer, daroviti se ne plaše kad slabiji uz njih rastu.

Već dugo ne volim ljeto. Odnosi nam one bez kojih će naša kultura nalikovati građevini kojoj je netko ozbiljno dotaknuo nosive zidove. I ako se u čemu ova naša kulturna scena slagala, slagala se u tome da je Viktor Žmegač prvi. Postoji Vrijeme Viktora Žmegača i vrijeme poslije njega. Jedina periodizacija koja upisuje istinu i koja ima smisla.

Spavajte mirno, poštovani profesore, spavaj mirno dragi Viktore. Prošetat ću uskoro ponovno uz tvoju đurđenovačku kuću. Kroz njezina vrata zauvijek će se izlijevati ponos. Bit će tako, vjeruj mi, dok god budem mogla svjedočiti”, riječi su kojima se na svom Facebook profilu od Viktora Žmegača oprostila književnica Julijana Matanović..

Karolina Lisak Vidović, u svojoj emisiji Kutija slova u veljači ove godine, ugostila je Viktora Žmegača kojega je najavila sljedećim riječima:

"Akademik Viktor Žmegač, književni je povjesničar, teoretičar, esejist i muzikolog, nestor hrvatske germanistike, professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu, jedan od rijetkih naših znanstvenika koji je stekao izniman ugled daleko izvan granica naše zemlje, germanist svjetske reputacije, redoviti član Saske akademije u Leipzigu i član znanstvenoga društva Academia Europea u Londonu.

Korice Žmegačevih knjiga već se tradicionalno otvaraju sa strahopoštovanjem, divljenjem prema njegovoj nevjerojatnoj erudiciji i načinu pisanja. Autor je mnogih djela, neka od njih fascinantni su misaoni projekti – primjerice knjige Od Bacha do Bauhausa – Povijest njemačke kulture, ili Književnost i glazba, Povijesna poetika romana, Majstori europske glazbe, Prošlost i budućnost 20. stoljeća itd.

Njegova multikulturalna, interdisciplinarna djela o razmiču državne i spoznajne granice i grade intelektualne mostove.

On je i autor Povijesti njemačke književnosti, djela koje se koristi kao udžbenik na njemačkim i austrijskim fakultetima. I ne samo to. Sastavio je i pregled njemačke književnosti za njemačku enciklopediju.

S druge strane poznat je i po pristupačnijim kulturološkim zapisima kao što su knjige SMS-eseji i Filozof igra nogomet.

Gotovo sve nabrojene knjige imaju kultni status među čitateljima ili vlasnicima.

Posljednjih petnaestak godina profesor Žmegač napisao je desetak iznimnih knjiga o civilizaciji, kulturi i umjetnosti Europe. Voli nadasve kulturu i umjetnost Europe, koju smatra središtem naše civilizacije."