"Aplleresist - Genetska otpornost jabuke na toplinski i sušni stres"

Projekt Appleresist bavio se genetskom otpornošću jabuke na toplinski i sušni stres uz formiranje preporučenog sortimenta za proizvodna područja kontinentalne Hrvatske.  U istraživanje je bilo uključeno 33 sorte jabuka, čulo se na završnoj konferenciji projekta koji su zajednički proveli Fakultet agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu. 

Struka će dati preporuke proizvođačima koji sortiment odabrati kako bi postignuli veću otpornost i prilagodljivost, što ovisi i o lokacijama uzgoja tj. pokusnog voćnjaka (istočna i zapadna Hrvatska - lokaliteti Tenja i Donja Zelina), a u cilju smanjenja negativnih posljedica klimatskih promjena na hrvatsko voćarstvo. Voditelj projekta iz HAPIH-a Tvrtko Jelačić pojasnio je kako je projekt trajao 18 mjeseci, a neke od sorti koje su pokazale dobru otpornost u našim  agroklimatskim uvjetima su Topaz, Pinova, Florina... "Tržište zahtijeva puno više obojanijih plodova, a zbog klimatski promjena koje utječu na rast i razvoj ploda, naši voćari taj uvjet ne mogu zadovoljiti. Dolazilo je do ožegotina na plodovima koji su bili izloženi suncu i to je sada sve veći problem. Idemo u pravcu istraživanja da se napravi nekakva zasjena. Ideja je da se naprave fotonaponske ćelije koje bi se postavile na mjestu gdje se inače postavljaju mreže, kako bismo smanjili utjecaj globalnog zračenja.  Klimatske su promjene sve veće i učestalije, vidimo da i danas pada kiša. Kod trešanja je primjerice, ako proizvođači nisu imali zaštitnu foliju, dolazilo do pucanja i propadanja plodova. Prvo je mraz u travnju odnio dio uroda, a ova je kiša sad praktički uništila čitavu proizvodnju koštičavog voća. Naši voćari teško prihvaćaju preporuke struke, skloniji su tradiciji i uzgoju primjerice sorata Idered, Zlatni delišes i Granny smith. Mi bismo željeli uvesti nove sorte - Fuji je polako ušao na naše tržište, sorta Cripps pink. Tradiciju je teško mijenjati no proizvođače treba potaknuti na edukaciju  - dolaskom na pokušališta FAZOS-a i HAPIH-a, stalnim promocijama u medijima, organizacijom degustacija, prezentacija i manifestacija u školama, vrtićima i staračkim domovima...Usporedimo li se s proizvođačima iz drugih europskih zemalja na samom smo dnu - proizvodnja po hekaru nam je ispod prosjeka, proizvodimo vrlo malo prve klase jabuka po jedinici površine (samo 50 posto) a naši plodovi nisu primjereno ni tretirani ni pripremljeni za hladnjaču".