"Bolja proizvodnja, bolja prehrana, bolji okoliš i bolji život"

Naziv je to Okruglog stola koji je u organizaciji Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu održan na osječkom Fakultetu agrobiotehničkih znanosti, a u sklopu obilježavanja Svjetskog dana hrane .

Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda FAO te Europska agencija za sigurnost hrane EFSA ističu kako je nužno povećati količine hrane proizvedene na održiv način, podignuti svijest o zdravom načinu života te smanjiti gubitke i bacanje hrane. Ravnateljica HAPIH-a Darja Sokolić podsjetila je kako su nam u 21. stoljeću nužni održivi prehrambeni sustavi. " Oni podrazumijevaju proizvodnju, preradu, distribuciju i konzumaciju hrane. Svjesni smo kako je danas u svijetu 3 milijarde gladnih ljudi, kako je pandemija pretilosti zahvatila preko 2 milijuna ljudi te kakav je naš utjecaj na okoliš. Prehrambeni sustavi utječu na emisiju stakleničkih plinova oko trideset posto. U prehrambenim sustavima diljem svijeta sudjeluje preko milijardu ljudi. Oni obuhvaćaju najveći sektor gospodarstva. Vrlo su dinamični i stalno se prilagođavaju, u njima je puno dionika. Ovim okruglim stolom želimo potaknuti svijest o tim problemima, a s obzirom da smo svi mi potrošači". U tom smjeru ide Europska strategija "Od polja do stola", odnosno njezina primjena kroz 27 akata Europske unije koja će donijeti značajne promjene u načinima proizvodnje te potrošnje hrane. Eurozastupnik Tomislav Sokol: " Kao izvjestitelju mi je bilo važno da - s jedne strane - zaštitimo potrošače i pružimo im vjerodostojne podatke o prehrambenoj vrijednosti proizvoda i njegovom podrijetlu, a s druge strane - da zaštitimo tradicionalne poljoprivredne proizvođače". No pokazatelji o proizvodnji hrane u Hrvatskoj ne idu nam na ruku. Veliki smo uvoznici hrane posebice mesa, mlijeka i jaja , naveo je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore Dragan Kovačević. Dodao je kako su nam se od ulaska u Europsku uniju potpore gotovo utrostručile, što nisu pratili proizvodni rezultati. "Velika su nam očekivanja od NacionalNog programa ZPP-a koji bi trebao prepoznati prioritete te politiku potpora usmjeriti u one proizvodnje u kojima Hrvatska može biti konkurentna. Nama su se potpore u poljoprivredi od 2013. godine povećale s 2,4 na 6,8 milijardi kuna. Riječ je o ogromnom novcu, no čini se da su se potpore raspršile. Treba se fokusirati na one proizvodnje u kojima Hrvatska ima potencijal". I politika prema mladim poljoprivrednicima treba se mijenjati, smatra finalist u ovogodišnjem izboru Zlata vrijedan iz Osječko-baranjske županije Stjepan Dumančić. "Kod mene je svaki dan borbeno. Imam brend Stipino i kupci ga prepoznaju. Proizvodim jabuke, paprike i rajčice i prerađujem ih. Problem u hrvatskoj proizvodnji su propisi. Trebali bismo pomoć i edukaciju, s obzirom da velik broj mladih poljoprivrednika ne zna na koji bi način počeo s proizvodnjom. Svi se boje kazni, prestrašeni su. Često u resornom, ali i drugim ministarstvima dobijete tri različita odgovora na isto pitanje. Nitko se iz tih službi ne želi potpisati kako biste mogli izaći s nekim rješenjem. Za nas je to veliki problem. Kad želite nešto riješiti - ne možete se ni u koga pouzdati, samo se možete nadati da ste izabrali pravi put. Sve prate velike novčane kazne i to nije nimalo jednostavno". Našalio se zato te mladim obrazovanim ljudima koji imaju želju baviti se poljoprivrednom proizvodnjom poručio kako se prije tog posla trebaju uključiti u politiku i promijeniti propise koji sputavaju.