Dan antifašističke borbe

Hrvatska danas obilježava Dan antifašističke borbe u spomen na osnutak prve naoružane antifašističke postrojbe u Hrvatskoj i okupiranoj Europi u Drugom svjetskom ratu - Prvoga sisačkog partizanskog odreda, koji je osnovan 22. lipnja 1941. godine u šumi Brezovici pokraj Siska. Praznik će obilježiti i osječki antifašisti.

Nacistička je Njemačka napala je Sovjetski Savez u akciji kodnog naziva Operacija Barbarossa, čime je poništen Ribbentrop - Molotov pakt o nenapadanju između te dvije sile. Zbog novonastalih okolnosti pripadnici Komunističke partije u Sisku našli su se u opasnosti pa su se iz grada povukli u okolicu, najprije u selo Žabno, a zatim u Brezovicu. Ondje su osnovali odred, koji je od prvih dana postojanja izvodio diverzije, osobito na željeznici. Odred je tada imao 77 boraca, a predvodili su ih zapovjednik Vlado Janjić Capo i komesar Marijan Cvetković. Njegov je pripadnik bio i pokojni general Hrvatske vojske Janko Bobetko.

 
Kako su u odredu većinom bili Hrvati, borili su se uglavnom na hrvatskom području, a završetak Drugoga svjetskog rata doživjelo je 38 boraca. Osnutak sisačkog odreda označio je početak organizirane antifašističke borbe u Hrvatskoj, u kojoj je aktivno sudjelovalo više od 500.000 hrvatskih građana. U postrojbama Narodnooslobodilačke vojske bilo je oko 230.000 boraca iz Hrvatske, a na njezinu teritoriju stvorene su 52 brigade, 17 divizija i pet od ukupno 11 korpusa.
U sklopu obilježavanja Dana antifašističke borbe izaslanstava državnih institucija, stranaka i udruga položit će vijence u spomen-parku Brezovica pokraj Siska, gdje će se nazočnima obratiti premijer Zoran Milanović, predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko i predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar- Kitarović.