U Slavoniji je u tijeku žetva suncokreta. Iako ta kultura dobro podnosi sušu, prinos će ipak biti 15 do 20 posto manji nego lani. Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, treću je godinu zaredom u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, organizirao javnu žetvu komparativnog pokusa s više hibrida suncokreta kako bi poljoprivrednici mogli odabrati hibride koji su najbolje prilagođeni uvjetima uzgoja istočne Slavonije.
Treća je godina uzastopnih pokusa svih hibrida suncokreta koji nešto znače u Hrvatskoj. Imamo ga na dvije lokacije - u Osječko-baranjskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji. Želimo utvrditi najbolju kompatibilnost, najbolju uljnost i najbolje rezultate po pitanju hibrida suncokreta koji su na tržištu u Hrvatskoj. Suša je, ovisno od mikrolokacije do mikrolokacije bila izražajna do jako izražajna te će biti različitih rezultata i po pitanju prinosa i po pitanju kvalitete. Poskupljenja u svim sferama su evidentna i nitko ne može predvidjeti razvoj situacije. Otkupnu će cijenu suncokreta, ali i cijenu suncokretova ulja u trgovinama odrediti tržište, odnosno sve će ovisiti o ponudi i potražnji." Rekao je to Siniša Hrgović iz Ministarstva poljoprivrede. "Ova je godina zaista bila specifična, no ipak su suncokret i pšenica uspjeli najbolje podnijeti toplinske udare. Očekuju se prinosi od 4 - 4,5 tona po hektaru, što je dobar rezultat u odnosu na neke prosječne godine. Troškovi proizvodnje su rasli pa je realno očekivati i veću otkupnu cijenu nego prošle godine. Bilo bi dobro da se domaća proizvodnja suncokreta što je moguće više zadrži u naši uljarama, odnosno da proizvodimo svoje vlastito ulje, a ne da izvozimo suncokret kao sirovinu, a onda to isto ulje prerađeno u nekoj drugoj europskoj državi uvozimo. Hrvatska je samodostatna u proizvodnji suncokreta, no izvozimo 45 tisuća tona s tendencijom rasta, no uvozimo oko 75 tisuća litara ulja", istaknuo je dekan FAZOS-a Krunoslav Zmaić.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.