Doniranje hrane bolji je izbor od bacanja

Svake godine u Hrvatskoj se baci 400 tisuća tona hrane, a istodobno u riziku od siromaštva živi svaki četvrti građanin. Kako postići da bar dio hrane ne završi na deponijama, nego se donira potrebitima? Skup o doniranju hrane održan je u Osijeku

Već dugo smo svjesni da veliki dio hrane koja se još može upotrijebiti završava u kontejnerima i deponijama. Viškovi hrane nastaju duž cijelog lanca od polja, preko prerade, trgovina do kućanstava. Posebno bi nas trebala zabrinuti činjenica da se čak 55 posto od ukupne količine bačene hrane baca u kućanstvima. "Nije to samo problem naše zemlje", kaže Marija Batinić Sermek iz Ministarstva poljoprivrede koja je zajedno sa suradnicima upoznala predstavnike proizvodnih i trgovačkih tvrtki s novinama koje donosi Pravilnik o hrani. Promjenama bi se pojednostavilo doniranje hrane putem posrednika i IT sustava koji bi kroz aplikacije trebao unaprijediti komunikaciju između donatora i posrednika tako da donator na jednom mjestu može prijaviti viškove hrane, a dalje brigu o njenoj distribuciji do krajnjeg korisnika preuzima posrednik. "Cilj nam je kroz ovakve interaktivne radionice privući što veći broj donatora korisnika IT sustava doniranja", rekla je Batinić-Semek. Jedna od najznačajnih novina je omogućavanja doniranje hrane i nakon isteka navedenog roka na artiklu, pod uvjetom da je hrana sigurna i da je krajnji primatelj hoće preuzeti. To se prije svega odnosi na proizvode poput brašna, tjestenine, šećera i sličnih proizvoda. Osim toga izmjene u Pravilniku donijele su i smanjenje administriranja odnosno olakšan je put donatorima zbog smanjenog broja izvješća koja moraju popunjavati. Osim toga, ne manje važan je i podatak da donatori imaju pravo i na porezne olakšice. Skup kakav je održan u Osijeku u sljedećem razdoblju održat će se i u još nekoliko hrvatskih gradova.