Frankopani u Vukovaru: kulturno-turistička ruta predstavljena u Dvorcu Eltz

Direktorica vukovarskog Ureda Turističke zajednice Marina Sekulić: "Podaci pokazuju uzlaznu putanju, pa je u kolovozu zabilježeno čak 60 posto više noćenja, što ohrabruje i privatni i javni sektor i upućuje na važnost povezivanja u oblikovanju ponude.

Od početka 12. do druge polovice 17. stoljeća hrvatska velikaška obitelj Frankopana na području Primorsko-goranske županije ostavila je brojna svjedočanstva svoga utjecaja i moći. Kulturno-turistička ruta "Putovima Frankopana" potiče vrednovanje, obnovu, očuvanje, zaštitu i inovativno interpretiranje 17 frankopanskih kaštela i dvoraca te triju sakralnih zdanja. Krčki knezovi Frankopani obilježili su više od pet i pol stoljeća hrvatske povijesti: od Dujma do Frana Krste, od Gradeca na Krku do Bečkoga Novog Mjesta, od 1118. do 1671. godine, članovi ove velikaške obitelji bili su nositelji političkog, društvenog, gospodarskog i kulturnog razvoja Hrvatske. Iza njih su do današnjih dana ostali brojni kašteli, utvrđeni gradovi i dvorci, rasprostranjeni širom Primorsko-goranske županije, koji prizivaju duh prošlosti, intriga, sukoba, kulture, pismenosti i religioznosti.

S ciljem obnove, očuvanja, zaštite i održivog korištenja materijalne i nematerijalne baštine, Primorsko-goranska županija pokrenula je strateški projekt „Putovima Frankopana“ koji se do sada razvijao u tri faze: od 2005. do 2008. godine, kada je ulagano u obnovu deset frankopanskih kaštela u Vinodolskoj dolini; druga faza projekta trajala je od 2013. do 2016. godine, u okviru EU projekta HERA iz IPA programa Jadranske prekogranične suradnje, kada je zahvat obnove proširen na Rijeku, Krk i Gorski kotar, odnosno na ukupno dvadeset objekata, s namjerom stvaranja kulturno-turističke rute koja će trajno uklopiti objekte u kulturni život šire društvene zajednice. Treća faza započela je 2015. godine, prijavom projekta Kulturno-turistička ruta „Putovima Frankopana“ na natječaj Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. Za obnovu objekata, njihovo uređivanje, promociju i stvaranje novih turističkih proizvoda koji će kroz cijelu godinu oživjeti otok Krk, vinodolsko zaleđe i Gorski kotar odobreno je 47,3 milijuna kuna bespovratnih sredstva iz strukturnih fondova Europske unije, dok je ukupna vrijednost projekta, po riječima voditeljice Lidije Blažević - Pajdaš, 64 milijuna kuna. Projekt završava krajem 2019. godine te će Kulturno-turistička ruta „Putovima Frankopana“ dati novu dodanu vrijednost projektu Rijeka – Europska prijestolnica kulture 2020.

Kulturno-turistička ruta „Putovima Frankopana“ obuhvaća sedamnaest kaštela, utvrđenih gradova i dvoraca (kašteli Gradec, Krk, Grobnik, Trsat, Drivenik, Grižane i Bakar, kula u Bribiru, kaštel s kulom Kvadrac Novi Vinodolski, kaštel Zrinskih u Brodu na Kupi, Stari grad Zrinskih u Kraljevici, Stari grad Ledenice, Stari grad Hreljin, dvorci Nova Kraljevica, Severin i Stara Sušica te dvorac Zrinskih u Čabru) te tri sakralna kompleksa (Franjevački samostan s crkvom Navještenja Marijina na Košljunu, Pavlinski samostan u Crikvenici i manastir Gomirje).

Projekt je u Gradskome muzeju Vukovara predstavljen uz sudjelovanje predstavnika udruge Krčki knezovi Frankopani.

"Cilj je objediniti prirodnu, kulturnu, gastronomsku i turističku ponudu našeg kraja, ukazati na povezanost naše srednjovjekovne povijesti s europskim krugom te biti velik poticaj razvoju primorskog zaleđa i Gorskog kotara" istaknula je suradnica na projektu Lana Pajdaš. Uz direktoricu vukovarskog gradskog Ureda TZ Marinu Sekulić sa suradnicima, sudionike radionice Kulturno-turistička ruta 'Putovima Frankopana' dočekala je i pozdravila ravnateljica Gradskog muzeja Vukovar Ružica Marić.