Guverner HNB-a Boris Vujčić na osječkom je Ekonomskom fakultetu sudjelovao na konferenciji "Strategija uvođenja eura – izazovi i perspektive". Istaknuo je kako je Hrvatska izlaskom iz procedure prekomjernog deficita i ostvarivanjem održive stope rasta BDP-a učinila prvi korak ka uvođenju eura.
"Uvođenje eura uklonilo bi valutni rizik, smanjile bi se kamatne stope, a pozitivno bi se odrazilo i na izvoz te na investicije zbog uklanjanja neizvjesnosti oko kretanja tečaja", istaknuo je Vujčić navodeći koristi od uvođenja eura. Dodao je kako bi se otklonili i rizici od valutne krize te smanjio rizik od bankovne i platnobilančne krize.
Govoreći o troškovima uvođenja, kao prvi i osnovni izdvojio je gubitak samostalne monetarne politike, ali je ocijenio kako je manevarski prostor monetarne politike ionako i sada ograničen zbog visoke izloženosti valutnom riziku. Vujčić je rekao kako je svjestan da javnost najviše brine porast cijena zbog uvođenja eura, no podsjetio je da je učinak konverzije na cijene u novim članicama europodručja u prosjeku bio samo 0,23 postotna boda. "I ostali troškovi su pretežno jednokratni i mali poput rizika prekomjernog priljeva kapitala, troškova konverzije, prijenosa sredstava Europskoj središnjoj banci i sudjelovanja u fondu za pomoć ostalim zemljama članicama", dodao je guverner.
Ocijenio je kako je Hrvatska zadovoljila kriterije za uvođenje eura jer se i iznos javnoga duga smanjuje traženom dinamikom. "Ne postoje kriteriji za ulazak u tečajni mehanizam ali nije baš lako u njega ući jer države članice EU-a i institucije Unije moramo uvjeriti da smo za to spremni. Glavni problem mogao bi biti niski rast BDP-a. Treba nastaviti strukturne reforme za povećanje potencijalnog rasta. Riječ je doslovce o stotinama promjena kao što su uklanjanje zapreka za poslovanje, reforma pravosuđa, povećanje učinkovitosti javnog sektora, reforma obrazovnog sustava, povećanje održivosti zdravstvenog i mirovinskog sustava, povećanje korištenja sredstava EU fondova", naveo je guverner.
Na panelu u sklopu konferencije sudjelovao je, među ostalima, znanstveni savjetnik zagrebačkog Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević koji je rekao kako tranzicija Hrvatske prema euru trenutačno ima dobar polazni položaj, s obzirom na nastojanja Europe da proširi krug korisnika eura i težnju Hrvatske da se približi tom procesu. No upozorio je na moguća ograničenja u političkoj sferi odnosno pitanje neriješenih odnosa sa susjedima koji se nalaze u monetarnoj uniji, ponajprije sa Slovenijom, što treba riješiti hrvatska vanjska politika."Što se tiče ekonomskih kriterija, pred nama je zahtjevnih 6-7 godina prilagodbe, primarno na rashodnoj strani, u kojem će se morati voditi konzistentna ekonomska politika, s vrlo malo oscilacija", rekao je Lovrinčević.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.