Hrvatski radio

Radio Osijek

14:40 / 04.04.2013.

Autor: Mirta Milas

Hrvatskoj ne prijeti nestašica hrane

HRT logo

HRT logo

Foto: HRT / HRT

Zbog velike količine padalina u prva tri mjeseca ove godine i najava kako će ih biti i idućeg tjedna, upitna je proljetna sjetva-barem kada je riječ o šećernoj repi koja je trebala biti zasijana do kraja ožujka.

Za druge proljetne kulture poput kukuruza, soje i suncokreta još nije kasno, kažu slavonski poljoprivrednici koji ocjenjuju da bez obzira na loše vremenske uvjete nema mjesta prognozama da Hrvatska neće imati dovoljno hrane.

Hoće li zbog navedenih okolnosti biti smanjeni urodi ozimog ječma i pšenice? Hoće li ratari uspjeti zasijati šećernu repu, čiji su optimalni sjetveni rokovi prošli, a na polju je samo 10 posto od planiranih količina?

Za koliko će vremena uopće mehanizacija moći u njive zasićene vodom, pogotovo ako kiša-kako najavljuju sinoptičari bude padala i u idućih desetak dana?

Koliko su istiniti katastrofični članci i izjave u nekim medijima da u Hrvatskoj neće biti dovoljno hrane?

Činjenica je kako je zbog naglog topljenja snijega i velikog porasta vodostaja rijeka u srednjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj alarmantno stanje i kada je riječ o samim kućanstvima, ali i o štalama te njivama koje plivaju pod vodom, no Osječko-baranjskoj županiji barem zasada ne prijeti takva opasnost, kažu u Hrvatskim vodama.

Činjenica je i kako je samo u prva tri mjeseca ove godine, pala polovica od ukupne količine prošlogodišnjih oborina, no 2012. je bila sušna. Koliko su god poljoprivrednici zazivali kišu toliko su sada zabrinuti za proljetnu sjetvu, govori Ernest Nad, voditelj Odsjeka za poljoprivredu Hrvatske gospodarske komore, županijske komore Osijek. Unatoč kiši pšenice u Slavoniji vrlo dobro izgledaju, no može se očekivati jača pojava bolesti, kaže predstojnik Odjela za strne žitarice na osječkom Poljoprivrednom fakultetu Georg Drezner..

Kako su prošli ozimi ječmovi i je li u u kolikoj mjeri zasijan jari ječam pitali smo znanstvenog savjetnika na Poljoprivrednom institutu Alojza Lalića..

Posjetili smo i poljoprivrednike koji se bave ratarskom proizvodnjom. Tomislav Leko iz Čepina ima 240 ha ratarskih površina. Kaže kako ga ne zabrinjava pšenica, nego nemogićnost sijanja šećerne repe…Hrane u Slavoniji neće manjkati smatra i ratar Dražen Tonkovac iz Čepina i dodaje kako će je savjesni poljoprivrednici znati proizvesti.

Na vrijeme ne možemo utjecati, moramo se prilagoditi koliko možemo, upotrijebiti svoje znanje i iskustvo i slušati struku, zaključio je Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.