Osječki Fakultet agrobiotehničkih znanosti u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede organizirao je javnu žetvu komparativnog pokusa hibrida suncokreta zasijanih u zajedničkom projektu sa svim zainteresiranim sjemenskim kućama na području Hrvatske.
10.09.2020.
13:44
Autor: Mirta Milas
Osječki Fakultet agrobiotehničkih znanosti u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede organizirao je javnu žetvu komparativnog pokusa hibrida suncokreta zasijanih u zajedničkom projektu sa svim zainteresiranim sjemenskim kućama na području Hrvatske.
Glavni je cilj educirati proizvođače, snažnije povezati znanost i stručnu praksu, odnosno suvremenu tehnologiju implementirati i na obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Žetva suncokreta odvija se punom parom. S obzirom na klimatski vrlo zahtjevnu godinu zadovoljavajući su i prinosi i kvaliteta. Siniša Hrgović, viši savjetnik specijalist u Ministarstvu poljoprivrede kaže: "Nekak je prosjek od 3 - 3,5 tona po hektaru, no ima i onih koji imaju prinos preko 4 tone. To sad pitanje agrotehike, nekakvog iskustva, izbora hibrida i naravno - malo sreće s klimatskim uvjetima". Jedna je to od uljarica u čijoj smo proizvodnji samodostatni, no površine pod suncokretom iz godine u godinu variraju u ovisnosti o otkupnoj cijeni. Procjena je da je ove godine u Hrvatskoj suncokret zasijan na 38 tisuća hektara, a izvjesno je kako će otkupna cijena i u odnosu na prošlogodišnju rasti i kretat će se od 2,20 do 2 i 30 lipa po kg. " Otkupna cijena ovissi i o uljnosti, kod suncikreta nije bitan samo prinos". Svjesni činjenice kako su primjereni agroekološki uvjeti jedan od ključnih čimbenika uspješne proizvodnje demonstracijom suvremenih tehnologija i hibrida fakultet nastoji potaknuti razvoj specifična znanja kod proizvođača. Dekan FAZOS-a Krunoslav Zmaić: "Ovakvi su pokusi izuzetno važni za sve oni koji će sijati suncokret, posebice za naše OPG-ove. Na našem se pokušalištu danas žanje 26 različitih hibrida te poljoprivrednici mogu izabrati koji će od njih u budućnosti sijati". A uz veliku paletu hibrida suncokreta koje je danas predstavljena, ratarima je za ukupno poslovanje važna i otkupna cijena: " Kad bismo ranije znali cijenu, mogli bismo planirati koje ćemo površine sijati pod kojom kulturom. Ovako je svake godine sve - kako se u narodu kaže na dođem ti!", zaključio je Zvonko Zeko iz Širokog polja.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora