Kako prehranom možemo unaprijediti zdravlje?

Na okruglom stolu Znanstvenog centra izvrsnosti za personaliziranu brigu o zdravlju predstavljeni su rezultati šestogodišnjih istraživanja. Cilj im je bio istražiti kako prehranom možemo unaprijediti zdravlje, prevenirati i ublažiti simptome bolesti srca i krvožilnog sustava.

Znanstveni centar izvrsnosti za personaliziranu brigu o zdravlju osnovan u studenome 2015. godine i sastoji se od jedinice za istraživanje u glikoznanosti na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i jedinica za istraživanje, proizvodnju i medicinsko ispitivanje funkcionalne hrane na Medicinskom Fakultetu Sveučilišta u Osijeku. Voditeljica osječkog Centra izvrsnosti prof. dr. sc. Ines Drenjančević napomenula se njihova istraživačka jedinica fokusirala utjecaj funkcionalne hrane na zdravlje: "Naša istraživačka jedinica za proizvodnju i medicinsko ispitivanje funkcionalne hrane bavila se utjecajem funkcionalne hrane na kardiovaskularni sustav i imunološki sustav kod mladih zdravih ispitanika, sportaša i kardiovaskularnih bolesnika. Ti rezultati su izuzetno važni zbog toga što je hrana nešto što svakodnevno konzumiramo, a zapravo ne znamo kakvi su njezini učinci na naše zdravlje. Naši rezultati su pokazali da konzumacija obogaćenih jaja s n-3 PUFA, to su polinezasićene masne kiseline, pridonosi poboljšanoj reaktivnosti krvnih žila, smanjuje upalne medijatore i općenito povoljno utiče na lipoidni profil, znači na krvnu sliku naših ispitanika. To je značajno otkriće jer je u javnosti jako prisutna jedna ideja da konzumacija jaja ima štetno djelovanje i loše djeluje na kolesterol, a svi znamo da je kolesterol u podlozi djelovanja ateroskleroze i drugih srčanih i žilnih bolesti. Znači, apsolutno nema nikakvih rizika ni za jednu skupinu ispitanika da konzumiraju čak i obična jaja, a ako konzumiraju obogaćena jaja onda će dobiti još dodatne nutritivne efekte. Ista je stvar i kod istraživanja piletine koja je obogaćena n-3 masnim kiselinama. Piletina je jedna relativno jeftina, široko dostupna i ljudi je vole jesti, a također preliminarni podaci, koje tek sada obrađujemo, pokazuju sličan efekt", rekla je profesorica Drenjančević i dodala kako je isto utvrđeno i za piletinu koja izaziva sličan efekt kao i jaja.

Voditeljica tima na osječkom FAZOS-u je prof. emer. dr. sc. h. c. Gordana Kralik predstavila je rezultate rada nekoliko ispitivanja, a ponajprije o obogaćivanju animalnih peradarskih proizvoda kao što su meso peradi i jaja s funkcionalnim sastojcima: "To su sastojci koji imaju izuzetno povoljno djelovanje na zdravlje ljudi i zbog toga se proizvodi obogaćuju. Da bi se proizvod, jaje obogatilo recimo omega 3 masnim kiselinama, potrebno je da se modificiraju i modeliraju smjese za nesilice koje konzumacijom preko probavnog sustava unose u svoj metabolizam omega 3 masne kiseline i preko svog metabolizma one ugrađuju u proizvod, konkretno u jaje. Mi zovemo ta jaja obogaćena jaja. Isto tako se može obogatiti drugi proizvod to je meso.Na te smo proizvode išli jer se jaja i meso peradi najviše konzumiraju diljem svijeta", rekla je Kralik.

Suvoditelj Centra prof. dr. sc. Gordan Lauc iznio je rezultate zagrebačkog Centra istraživanja u glikoznanosti: "Jedan od temeljnih ciljeva našeg Centa izvrsnosti je traženje biomarkera koji će nam pokazati po čemu su ljudi različiti. Poanta je u tome da smo svi mi različiti, da ne postoji standardni čovjek i da ne postoji nešto što je univerzalno zdravo ili univerzalno nije zdravo već da moramo vidjeti što je to što je stvarno dobro za svakoga od nas, a za to nam trebaju biomarkeri, trebaju nam molekule koje će nam omogućiti da prepoznamo, da vidimo koja hrana, koji lijekovi, koji oblik fizičke aktivnosti svakome od nas odgovara ili ne odgovara. Naša znanstvena jedinica se fokusira na skupinu molekula koje nazivamo glikani, koji mogu pokazati da li netko ima predispoziciju za kardiovaskularne bolesti, dijabetes. Primjerice, pomoću glikana možemo predvidjeti tko će dobiti teški oblik COVID-a, a tko neće. Tijekom šest godina istraživanja analizirali smo više tisuća pacijenata uključujući gotovo i sve hospitalizirane s COVID-om u Dubravi i u Zaraznoj bolnici", rekao je Lauc

Centar izvrsnosti za personaliziranu brigu o zdravlju u Zagrebu i Osijeku okuplja 10 velikih institucija, u rad je uključeno preko stotinu vrhunskih znanstvenika koji su od 2015. godine istraživali utjecaj hrane na nekoliko tisuća ljudi, a Centar je financiran iz EU fondova.