Klima se mijenja - hrana i poljoprivreda moraju također

Poljoprivredni sektor može odigrati ključnu ulogu u rješavanju utjecaja klimatskih promjena. Poruka je to poslana s međunarodnog skupa u Osijeku u povodu obilježavanja Svjetskog dana hrane, koji se obilježava 16. listopada.

Na skupu je istaknuto kako nepredvidive vremenske prilike i porast izbijanja različitih bolesti porijeklom iz hrane, koje uzrokuju mikotoksini te ostali kontaminati uvjetovani promjenom klime, negativno utječu na produktivnost poljoprivrede i narušavaju globalnu dostupnost sigurne hrane.
"Vidjeli smo prijašnjih godina da smo imali velike poplave i da klima na dnevnoj bazi mijenja-koliko su količine kiše i ostalih padalina u odnosu na prethodne godine , kako bilježi DHMZ. To je jedan od pokazatelja da se klima definitivno mijenja i da moramo promijeniti način poljoprivredne proizvodnje, a samim tim i proizvodnje hrane," istaknula je uime organizatora skupa Hrvatske agencije za hranu, ravnateljica Andrea Gross Bošković: "Mislim da reagiramo tek u trenutku kada se nešto dogodi, onda zapravo ljudi postanu svjesni da je nužno učiniti promjenu i korak k drukčijem rješenju. Svakako da planovi i programi postoje, sasvim sigurno imamo dovoljno kapaciteta i stručnjaka koji mogu to podržati i naša industrija i poljoprivreda definitivno mogu biti nositelji tih izazova. Agencija se hranu bavi se pitanjem sigurnosti hrane, međutim milim da upravo ovakvi skupovi koji povezuje stručnjake iz različitih resora koji objedinjeni mogu napredak po tom pitanju učiniti puno bržim", rekla je Gross Bošković i dometnula kako je suradnja svih dionika društva kako bi osigurali gospodarski i ekonomski napredak ne samo na nacionalnoj nego i međunarodnoj razini itekako važna, a sprega znanosti i gospodarstva nužna.
Prognostičarka Državnog hidrometeorološkog zavoda Branka Ivančan Picek rekla je kako se globalno zatopljenje osjeća i u Hrvatskoj, a posljednjih 30-ak godina takav je trend vrlo izražen. Napomenula je kako se kao posljedica svega toga javljaju sve češće i jače vremenske i hidrološke pojave te da smo i sami svjedoci dužih sušnih razdoblja. Istaknula je kako je u posljednjih 15-ak godina izrazita suša pogodila Europu, pa tako i Hrvatsku u 2003., 2007. i 2013. godini. Rekla je kako upravo suša Hrvatskoj donosi najveće ekonomske gubitke i to prije svega u poljoprivredi jer biljke prve reagiraju na klimatske promjene te da to treba vrlo ozbiljno prihvatiti i u svim strateškim planovima.
"Koliko znam, Strategija prilagodbe na klimatske promjene u Republici Hrvatskoj sada je u izradi pod vodstvom Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, a u to su uključene i sve relevantne institucije. Nadamo se kako će to donijeti neke prave odluke, da klimatske promjene koje ne moraju biti samo prijetnja, kako sada izgleda, nego i prilika koju trebamo iskoristiti u Hrvatskoj", rekla je Ivančan Picek. 
Pomoćnik ministra poljoprivrede Tomislav Kiš rekao je kako u nekoliko posljednjih godina imamo aktualne situacije, a najbolji primjer su nove zarazne bolesti domaćih životinja od plavoga jezika do pojave bolesti kvrgave kože na što se moramo prilagođavati i naučiti s tim živjeti. Dodao je kako te bolesti ne utječu na javno zdravstvo, ali ostavljaju zdravstveno-ekonomske posljedice koje mijenjaju stvari u Hrvatskoj, regiji, ali i svijetu.