Koji sortiment jabuka izabrati s obzirom na klimatske promjene?

Odgovore na to pitanje voćarima će ponuditi „APPLERESIST", odnosno - Genetska otpornost jabuke na toplinski i sušni stres uz formiranje preporučenog sortimenta za proizvodna područja kontinentalne Hrvatske.

Projekt je to vrijedan oko tri i pol milijuna kuna, sufinancira se iz Europskog fonda za regionalni razvoj i trajat će tri godine. Njegov je nositelj osječki Fakultet agrobiotehničkih znanosti u suradnji s Hrvatskom agencijom za poljoprivredu i hranu.  

Ravnatelj HAPIH-a Krunoslav Dugalić smatra kako je kombinacija u kojoj struka i znanost idu "ruku pod ruku" s gospodarstvenicima odlična. "Želimo davati konkretna rješenja kako bi naše gospodarstvo bilo što konkurentnije i kako bismo razvijali našu poljoprivredu. Brojni znanstveni radovi koje objavljuju naši znanstvenici ukazuju da klimatske promjene postaju jedan od vodećih izazova u sektoru poljoprivrede. Odgovore na ta pitanja moraju dati struka i znanost. Voćarstvo je prepoznato u hrvatskoj poljoprivrednoj politici kao grana koju treba poticati i razvijati. Ne treba to raditi napamet, nego sve temeljiti na egzaktnim iskustvima i mjerenjima. Ovo je projekt u kojem ćemo kroz introdukciju četrdesetak vrlo modernih sorata proučiti njihovu adaptibilnost i plastičnost u našim agroekološkim uvjetima. Našim ćemo poljoprivrednim proizvođačima dati preporučenu sortnu listu s kojom kvalitetom ploda možemo kvalitetnije zadovoljavati standarde koje prepoznaje tržište". Voćari su ove godine pretrpjeli mraz i revoltirani su zbog niskih otkupnih cijena koje su im ponudili otkupljivači, odnosno trgovački centri. "Ovo je vječna tema, jer sam više sam od dvadeset godina u voćarstvu, kako u znanosti, tako i u struci  te u proizvodnji. Prvo moramo proizvesti tržišno orjentiran proizvod. Prije smo imali situaciju u kojoj smo razmišljali kako proizvesti neki proizvod i tek nakon toga, kome ga prodati. Moramo odgovarati na potrebe kupca i na tome temeljiti našu poljoprivrednu proizvodnju, dakle s kojim sortama možemo postignuti tu konkurentnost i kvalitetu. U prošlosti smo imali situacija u kojima smo introducirali sorte napamet te smo voćare uvlačili u određene proizvodnje da bismo nakon 4 do 5 godina shvatili kako te iste sorte nisu pogodne za naše agroekološke uvjete. Sada dobar dio tih sorata treba mijenjati  jer ih tržište ne prepoznaje, odnosno ne daju ovu kvalitetu koju domaće tržište traži. Mislim da je ovaj projekt dobar put kako bismo pokušali odgovoriti na pitanje što u našim agroekološkim uvjetima tržište traži? Uvodimo one sorte koje imaju svijetlu budućnost na europskom tržištu te će podignuti konkurentnost naših proizvođača. To su to top proizvodi s dodanom vrijednošću. Ti će proizvodi biti i bolje plaćeni na tržištu te ćemo tako biti i konkurentniji, a naš poljoprivredni proizvođač zadovoljniji. Na žalost u voćarstvu smo samodostatni samo u proizvodnju jabuka i mandarina. Ima prostora za napredak".

A voditelj projekta Mato Drenjančević potvrdio je kako iz godine u godinu svjedočimo sve većem toplinskom i sušnom stresu na biljkama. "Ranije su godine bile prosječne, no sad više nemamo jako loših ili dobrih godina, nego unutar iste godine imamo nevjerojatne ekstreme. Lokacije istraživanja su pokušalište Tenja Fakulteta agrobiotehničkih znanosti te pokušalište HAPIH-a u Donjoj Zelini. Na našem pokušalištu već imamo voćnjak s autohtonom kolekcijom  od 7 voćnih vrsta, odnosno 175 sorata. To je onaj stari sortiment, potvrđen metodom molekularnih markera. Nova će kolekcija sadržavati sve novostvorene sorte za koje mislimo da bi mogle dati svoj maksimalni potencijal u našem proizvodnom području. Siguran sam kako ćemo nakon okončanja ovog projekta voćarima moći dati jasnu preporuku što ovdje saditi".