Hrvatski radio

Radio Osijek

Kolika će biti cijena pšenice?

03.06.2015.

17:12

Autor: Mirta Milas

HRT logo

HRT logo

Foto: HRT / HRT

Samo je mjesec dana do žetve, a otkupna cijena pšenice još nije poznata. Scenarij je to koji se ponavlja već godinama!

Ni mjesec dana pred žetvu pšenice još nema naznaka kolika će biti otkupna cijena. Otkupljivači zasada šute, a proizvođači se nadaju kako će ipak dobiti više od prošlogodišnjih kunu i pet lipa za kilogram. Otkupna cijena bila je i jedna od glavnih tema Dana polja pšenice i ječma osječkog Poljoprivrednog instituta. " Neke cijene o kojima se trenutačno kalkulira doista ne mogu pokriti nastale troškove i mi ćemo sigurno kao HPK pokušati pokrenuti raspravu kako formirati tržište poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj. Dosad su nas uvijek otkupljivači ucjenjivali riječima: "Cijena je kao na mađarskoj burzi minus trošak prijevoza. Mislimo da je to ucjena! Što bi se dogodilo da te pšenice nemamo? Tada bi bila cijena na mađarskoj burzi plus trošak dovoza. To je nešto od čega ćemo krenuti da se jednom za svagda riješi problem formiranja cijene. Po našemu bi se ona trebala formirati prema cijeni na budimpeštanskoj burzi, no uvećana za franko troškove. Tako bi možda poljoprivrednici i stvarili neku dobit. Sve ostale situacije su katastrofalne, poljoprivrednici su već godinama zaduženi. Ako cijene budu onakve kakve su sada, nema pokrivanja troškova. Imat  ćemo gubitaše i nezadovoljne poljoprivrednike koji će prvi put možda naći način kako tomu doskočiti. U ZPP-u imamo mogućnost ostaviti zemlju na odmoru jednu godinu i vjerujem da ako se trgovci budu ponašali zločesto da će poljoprivrednici ostaviti zemlju bez usjeva. Onda neka se trgovci zapitaju gdje će dogodine kupovati pšenicu: u Mađarskoj ili drugdje u Europi? Tada ćemo vidjeti kakva će biti cijena", upozorava predsjednik HPK Marija Brlošić. Smatra kako je svaka cijena ispod kunu i trideset lipa za kilogram nezadovoljavajuća:" ona bi trebala barem za pet posto biti skuplja nego prošle godine. Prošle se godine trgovalo s 1,20 kn po kilogramu. Ako to uvećamo za troškove koji su rasli ove godine, mislim da nikako ne bi smjela biti  ispod 1,30 kn ili 1,35 kn po kg. Ako bude, doista ćemo bilježiti gubitke i vjerujem da će ujesen biti još manje pšenice". Pšenica na poljima izgleda dobro i stručnjaci prognoziraju kako se od usjeva koji su posijani u optimalnim rokovima i na kojima su učinjene  preporučene agrotehničke mjere očekuju vrlo visoke prinose. Uz uvjet da ne bude vremenskih nepogoda ili temperatura preko 30 stupnjeva u kontinuitetu 3 i više dana, ističe predstojnik Odjela za strne žitarice s osječkog Poljoprivrednog instituta Georg Drezner: "Neke od tih pšenica o kojima govorimo, gdje je sve napravljeno kako treba, mogle bi postići vrlo visoke urode zrna ove godine. No, ako bi se dogodilo da dođe do prekida vegetacije prije 20. lipnja, naravno to će svakim danom prije toga umanjivati urod. Što se tiče tretiranja pšenice-kasno je, jer su uglavnom sva sredstva koja se primjenjuju u zaštiti s rokom od  42 dana, a mi žetvu ranih pšenica pa i drugih očekujemo krajem lipnja i početkom srpnja". Vrlo je važan dobro odabran sortiment, no i tu postoje problemi jer ga pojedini otkupljivači uvjetuju, navodi dopredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, ratar Antun Vrakić iz općine Nova Kapela u Brodsko-posavskoj županiji: "Mi smo danas u situaciji da pred samom žetvom imamo velike probleme vezane uz kvalitetu pšenice. Dosad je bilo najbitnije da imamo hektolitar i da bude čista pšenica. Lani smo dobili novi Kodeks prema kojemu smo u nezgodnoj situaciji. Forsira se gluten, protein, a ove naše slavonske sorte nisu baš bogate po tom pitanju i trgovci nam kažu da je naša pšenica "ž" kvalitete, što nije istina. Nitko ne postavlja pitanje o zdravoj zemlji i vodi. Mi nemamo genetički preinačenu pšenicu, a kvaliteta uvozne pšenice s visokim postotkom proteina upitne je kvalitete. Mi se kao HPK moramo puno više zauzeti i naći način da obranimo naše sorte koje su sigurno najkvalitetnije za naše podneblje".      

Nezadovoljan je i zbog situacije koja se na domaćem tržištu pšenice ponavlja već godinama. Iako je Hrvatska već skoro dvije godine punopravna članica Europske unije daleko smo, rekao je, mi od Europe: "U svim državama članicama EU u sjetvi se vrlo dobro zna koji su ulazni materijalni troškovi i koja je cijena pšenice i gotovog proizvoda, jedino mi u Hrvatskoj ne znamo".

Navodi i kako nemamo točne podatke o proizvodnji pšenice,nego su to samo paušalne procjene: "Mi imamo jako veliki problem, jer nemamo točno stanje koliko pšenice proizvodimo i što nudimo na tržištu. To su sve globalne i paušalne procjene, nema točnih podataka, samo se nagađa! Mi sada po županijama formiramo menadžere koji će napraviti registre poljoprivrednih proizvoda u svakoj županiji da doznamo koliko čega točno proizvodimo. To je osnovno od čega bismo trebali krenuti kad izlazimo na tržište."

Prema procjenama, kakve god one bile, Hrvatska bi i u ovoj godini trebala imati dovoljno pšenice za vlastite potrebe. Ona je zasijana na 120 000 do 140 000 hektara na kojima bi se trebalo požeti 600 000 tona. No, nastavi se trend pada sjetve naše najraširenije krušarice, kako neki procjenjuju, mogli bismo na žalost i u ovoj proizvodnji izgubiti samodostatnost.

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.