Najsnažniji potres, ali i brojni manji osjetili su se ovih dana i u Osijeku. Naravno da smo se svi zapitali koliko smo sigurni u našim stambeni objektima i što bi nam se dogodilo u slučaju jačeg potresa na ovom području. Na to pitanje u programu Radio Osijeka odgovara osječki arhitekt Bruno Rehner
"Velika osječka stambena naselja s visokim zgradama poput Sjenjaka, Juga dva, Vijenca Ivana Meštrovića ili dijelova Retfale, građena nakon razornog potresa u Skopju, razmjerno su sigurna i imaju ugrađenu svojevrsnu zaštitu. Što su građevine novije, standardi za gradnju bili su viši i ukoliko su ispoštovani, veća je i sigurnost u slučaju potresa", kaže Rechner. Dodaje da problem mogu biti eventualne rekonstrukcije stanova u kojem su uklanjani zidovi, čak i oni nosivi, pa je teško procijeniti što bi se dogodilo u slučaju snažnijeg potresa.
"Posebna su priča starije građevine, one iz prošlih stoljeća, od osječke Tvrđe, preko objekata u samom gradskom središtu ili nekim dijelovima Donjeg grada, koje bi puno više stradale u potresu. Uvijek pri gradnji treba voditi računa i konzultirati stručnjake kada je o statici objekata i materijalima za gradnju riječ", zaključuje Rechner.
"Svaka kuća koja se danas projektira osim "projekta arhitekture" ima i "projekt konstrukcije" - to je statički proračun kojim se dokazuje stabilnosst kuće u slučaju potresa. Potres koji je pogodio Petrinju pripada skupini "razornih potresa". Dakle, da se dogodio bilo gdje bio bi jednko razoran, odnosno, kuće bi se uglavnom oštetile ili srušile", kaže Rechner i nastavlja: "Najugroženije su u Petrinji bile stare kuće, one koje su rekonstruirane i one u čijoj se gradnji nisu poštovali standardi koji građevinu čine sigurnijom u slučaju potresa. U ovom su trenutku kolege statičari na terenu, djeluju interventno procjenjujući koje su kuće sigurne za boravak ljude. Ostale se procjene odnose na to treba li pojesine objekte srušiti do kraja ili se isplati ulagati u obnovu. Proces obnove i gradnje trajat će duže vrijeme, područje je i dalje nesigurno s čestim podrhtavanjima tla. Pitanje je koliko će se ljudi uopće odlučiti ostati ovdje, a u obzir valja uzeti i činjenicu da je riječ o prostoru koji je u razmjerno kratkom vremenu pretrpio više razaranja - prvo ono u Domovinskom ratu pa sada i ovo u potresu. Kuće će se i izgraditi, no problem će biti ako u njima - nema tko živjeti."
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.